Po\u0161tovani \u010dlanovi Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju,<\/p>\n
svjesni smo da je 2020. godina donijela velike negativne promjene i posljedice na globalnom i, lokalnom planu i za pojedince, posljedice na zdravlje, na ekonomiju, na mentalno zdravlje i socijalne probleme uzrokovane pandemijom COVID-19. Potresi u Zagrebu i na Banovini za velik broj gra\u0111ana Hrvatske stvorili su dodatne bolne promjene. U nekoliko sekundi promijenio se lokalni kozmos u kaos.<\/p>\n
Jesmo li iznena\u0111eni, zate\u010deni? I da i ne. Prema procjeni rizika od katastrofa (napravljena za 11 vrsta rizika za RH) rizici od epidemije i pandemije rangirani su kao \u201evisok rizik\u201c,\u00a0 a od potresa kao \u201evrlo visok rizik\u201c. Procijenjeno je da su epidemije i pandemije povezane s klimatskim promjenama, dok se za potres utvr\u0111uje da ne postoji povezanost. Je li to tako? Ne ba\u0161, postoje razli\u010dita mi\u0161ljenja. Znanstvenici ve\u0107 15-tak godina razmatraju povezanost klimatskih promjena i potresa, uzrokuju li klimatske promjene potrese i djeluju li potresi na klimatske promjene. Zna se da je ve\u0107ina potresa uzrokovana tektonskim procesima, ali sve vi\u0161e znanstvenika ukazuje da klimatske promjene mogu ubrzati taj proces, ili poja\u010dati intenzitet djelovanja. Od potresa nisu svi jednako ranjivi, jer su hazardi i rizici razli\u010diti, ali \u010dinjenica da zadnjih 40 godina stalno raste seizmi\u010dka aktivnost, i da je u tom razdoblju pove\u0107ana oko 12 puta, znanstvenike ne ostavlja ravnodu\u0161nim.<\/p>\n
Kad ka\u017eemo klimatske promjene, ne mislimo vi\u0161e na ne\u0161to \u0161to \u0107e do\u0107i, ve\u0107 na ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a; brojne poplave, oluje, su\u0161e, otapanje ledenjaka. Klimatske promjene rastu\u0107a su globalna prijetnja, te\u0161ko se mogu sprije\u010diti, ali mogu se ubla\u017eiti ili im se trebamo prilagoditi u stalnom i dugotrajnom procesu koji uklju\u010duje dru\u0161tvo i gospodarstvo na globalnoj razini. Poduzimanje mjera s ciljem sprje\u010davanja ili smanjenja svakako je vrjedniji doprinos, ali nije uvijek mogu\u0107.<\/p>\n
Dvije rije\u010di koje ve\u0107 godinu dana opsjedaju i unose nemir me\u0111u Hrvate su COVID -19 i POTRES. U tom se desilo i ne\u0161to neo\u010dekivano \u201epozitivno\u201c, jer je POTRES izazvao interes politike i \u0161ire zajednice. Oni koji poznaju potresni hazard i potresni rizik na ovim podru\u010djima bili su svjesni \u010dinjenice i na to su upozoravali, da se mo\u017ee desiti razaraju\u0107i pa \u010dak i pusto\u0161ni (katastrofalni) potres i da \u0161tete budu ovih i ve\u0107ih razmjera.<\/p>\n
Potresi u Zagrebu i na Banovini donijeli su mnoge probleme, otvorili su mnoga pitanja. Za\u0161to o tome govorimo u uvodniku koji je namijenjen \u010dlanovima HSZG-a koji se bave odr\u017eivom, zelenom gradnjom, principima kru\u017ene ekonomije, brinu o odr\u017eivim materijalima i opremi, brinu o upravljanju s otpadom, brinu o zdravim i zelenim gradovima, o odr\u017eivom rastu, \u010dlanovima HSZG-a koji su osvije\u0161teni da klimatske promjene pozivaju na \u00a0mjere ubla\u017eavanja i prilago\u0111avanja. Jednostavno zato, da vas osvijestimo da potresi u Zagrebu i na Banovini moraju postati sinonim za izazov, a ne probleme nastale uslijed prirodne katastrofe. Neprilike treba pretvoriti u PRILIKE. Problemi trebaju postati IZAZOVI. Kako?<\/p>\n
Fond zgrada u Europi je star. Za Hrvatsku nema podataka, ali pretpostavlja se da je, kao i u drugim dr\u017eavama Europske Unije, od postoje\u0107eg fonda zgrada oko 60% izgra\u0111eno do 1970. godine, od toga je \u010dak 75% zidanih, a do 1990. godine izgra\u0111eno je oko 86%, \u0161to zna\u010di da je najve\u0107i broj zgrada izgra\u0111en prije dono\u0161enja propisa za gradnju potresno otpornih, odnosno energetski u\u010dinkovitih zgrada. Posljedi\u010dno, sve te zgrade, s aspekta sigurnosti i odr\u017eivosti pribli\u017eno su jednako stare, \u0161to zna\u010di i jednako ranjive bilo da se radi o potresnoj otpornosti, energetskoj odr\u017eivosti, te slabo odr\u017eive s okoli\u0161nog, ekonomskog i dru\u0161tvenog aspekta.<\/p>\n
Nakon potresa \u017eivot nije stao, i dalje postoje dva scenarija obnove postoje\u0107eg fonda zgrada, energetska obnova i potresna obnova koja uz ove potrese dobiva malo druga\u010diji smisao i postaje na potresom zahva\u0107enim podru\u010djima obnova od posljedica potresa.<\/p>\n
Obnova nakon potresa (scenarij 1); Zgrade zahtijevaju razli\u010ditu obnovu ovisno o potresnom hazardu podru\u010dja, o\u0161te\u0107enjima, izvornoj potresnoj otpornosti i namjeni. Zakon o obnovi i tehni\u010dki propis razmatraju samo sigurnost, tj. razinu potresne otpornosti nakon popravka\/ poja\u010danja konstrukcije. Obnovljena zgrada u ve\u0107ini slu\u010daja ostaje neodr\u017eiva, a isto tako i gradovi i naselja. Bilo bi korisno da se unaprijedi i po\u017earna sigurnost, energetska odr\u017eivost, za\u0161tita od buke, osiguraju zdrave i korisnicima ugodne zgrade. Zamjenske, nove zgrade zadovoljit \u0107e sve zahtjeve postoje\u0107ih propisa o gradnji, \u0161to je ispravni zahtjev zakonodavca.<\/p>\n
Energetska obnova (scenarij 2); Zgrade s ve\u0107om energetskom obnovom trebaju na temelju poticaja dr\u017eave biti obnovljene uz osiguranje zdravih \u00a0unutarnjih klimatskih uvjeta, unaprje\u0111enje sigurnosti od po\u017eara i rizika povezanih s potresnim hazardom, \u0161to je u skladu s jednim od ciljeva \u00a0izmjene Direktive EPBD iz 2018. godine.<\/p>\n
Poveznica ove dvije obnove su nove inovativne tehnologije i inovativni materijali \u010diji okoli\u0161ni otisak kroz cijeli \u017eivotni ciklus nema zna\u010dajan doprinos na klimatske promjene, koji su trajni i koji su \u201eprijatelji prirode\u201c. S tim u vezi va\u017eno je voditi brigu o gra\u0111evinskom otpadu kod ru\u0161enja. Treba voditi brigu o 3R (recover, reuse, recycle), \u0161to zna\u010di\u00a0 oporaviti, ponovno upotrijebiti, reciklirati materijale, sve prije nego proizvoditi novo. Rje\u0161enja moraju biti multidisciplinarna.<\/p>\n
Pove\u017eimo klimatske promjene i prirodne katastrofe kroz obnovu od potresa s unapre\u0111enjem i drugih temeljnih zahtjeva, a posebno onih koji zgradu \u010dine odr\u017eivom. Prilika je izgraditi sigurne i odr\u017eive gradove, ili barem koliko je tehni\u010dki mogu\u0107e i financijski opravdano unaprijediti sigurnost i odr\u017eivost postoje\u0107ih zgrada, a ako nije mogu\u0107e treba izgraditi nove, zamjenske.<\/p>\n
Na kraju procesa obnove od potresa ili energetske obnove rezultat neka bude zadovoljena ili barem pobolj\u0161ana sigurnost u odnosu na propise i namjenu, ostvareni principi kru\u017enog gospodarstva, postignuti klimatski i energetski ciljevi do 2030., postignuti ciljevi odr\u017eivog rasta, postignuti zahtjevi za materijale i elemente koji \u0107e se ponovno upotrijebiti, reciklirati, oporaviti, maksimalno o\u010duvati identitet naroda i krajeva kroz o\u010duvanje zgrada kulturne ba\u0161tine, ostvariti koliko i kad je to mogu\u0107e rje\u0161enja \u201e7 u 1\u201c , \u0161to zna\u010di kroz zadovoljenje jednog temeljnog zahtjeva za zgradu ostvariti i druge. \u017delimo djelovati na sigurnost i ubla\u017eavanje klimatskih promjena.<\/p>\n
Imamo li za to dosta vremena? Imamo, jer obnova \u0107e trajati godinama, dekadama. \u0160ansu koju nam je dao potres treba iskoristiti. Ovo je skupa \u0161kola, pla\u0107ena cijenom \u0161teta i oporavka od potresa i, treba je dobro ISKORISTITI, zbog nas i generacija koje dolaze.<\/p>\n
\u010clanovi HSZG-a, pozvani ste da promovirate i provodite najbolja multidisciplinarna, inovativna, odr\u017eiva rje\u0161enja, da poti\u010dete one koji donose odluke. Savjet \u0107e kroz svoje aktivnosti, edukacije, kongrese i razna druga doga\u0111anja poduprijeti i osna\u017eivati va\u0161a znanja i spremnost. Stvorimo sinergiju profesionalnih kompetencija. Svijetli primjer do sada je projekt Blok 19 u Zagrebu, u po\u010detnoj fazi, ali s vrijednim multidisciplinarnim pristupom.\u00a0 Na Banovini postoji bezbroj izazova.<\/p>\n
\u010clanovi HSZG-a i oni koji \u0107e to tek postati, pomognimo da se iskoristi PRILIKA. Pomognimo da se stvore sigurna mjesta za \u017eivot i ubla\u017ee klimatske promjene. Pomognimo da se slome nacionalne i lokalne barijere.<\/p>\n
I na kraju, u sije\u010dnju 2019. donesena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Zelena knjiga). Glavni, dugoro\u010dni cilj Strategije je \u201csmanjenje ranjivosti dru\u0161tvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno ja\u010danje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja\u201c.<\/p>\n
Nedavno (24.2.2021.) donesena je nova Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Mo\u017ee se re\u0107i, pod motom \u201estvaranje Europe otpora na klimatske promjene\u201c. Prema Strategiji utjecaji klimatskih promjena zahtijevaju \u201edjelovanje bez odgode\u201c \u201eizgradnju otpornije sutra\u0161njice\u201c i \u201eprilagodbe va\u017ene za odgovor na klimatske promjene.\u201c<\/p>\n
Neka to bude poticaj za obnovu kakvu \u017eelimo.<\/p>\n
\n
Mihaela Zamolo, mr.sc., dipl.ing.gra\u0111.<\/p>\n
\u010clanica Upravnog odbora HSZG-a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po\u0161tovani \u010dlanovi Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11502,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[72],"tags":[],"class_list":["post-17843","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-2021-en"],"acf":{"photo_gallery":{"galerija":[[]],"logo1_slike":[[],[]],"logo2_slike":[[],[],[]],"logo3_slike":[[],[],[],[]],"logo4_slike":[[],[],[],[],[]],"logo5_slike":[[],[],[],[],[],[]],"logo6_slike":[[],[],[],[],[],[],[]],"logo7_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo8_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo9_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo10_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo11_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo12_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo13_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo14_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo15_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo16_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo17_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo18_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo19_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]],"logo20_slike":[[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[],[]]}},"yoast_head":"\n