Zagreb, 31.5.2024. – Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost sufinancirat \u0107e 79 projekata vrijednih 17 milijuna eura kojima je cilj pobolj\u0161ati klimatsku otpornost na\u0161ih lokalnih sredina.<\/p>\n
Ugovore za njihovu realizaciju danas su predstavnicima \u017eupanija, gradova i op\u0107ina u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici sve\u010dano uru\u010dili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine Branko Ba\u010di\u0107,\u00a0 ministrica za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije Marija Vu\u010dkovi\u0107 te direktor Fonda Luka Balen.<\/p>\n
Uz sadnju stabala i formiranje zelenih povr\u0161ina, sufinanciranje Fonda do 350 tisu\u0107a eura po pojedinom projektu moglo se dobiti i za ozelenjivanje nadstre\u0161nica na stajali\u0161tima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova, ali i za projekte informiranja javnosti o klimatskim promjenama.<\/p>\n
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Ba\u010di\u0107 istaknuo je da su zelena tranzicija i dekarbonizacija me\u0111u tri temeljna prioriteta EU te se oni nalaze\u00a0i u programu Vlade RH za idu\u0107e mandatno razdoblje.<\/p>\n
”Gradovi su najve\u0107i potro\u0161a\u010di elektri\u010dne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleni\u010dkih plinova, a\u00a0zauzimaju samo dva posto povr\u0161ine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada \u017eeli smanjiti potro\u0161nja elektri\u010dne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu tro\u0161i 50 posto sveukupne elektri\u010dne energije te se krenulo\u00a0u ambiciozni plan da se, do kraja sada\u0161nje\u00a0financijske omotnice, u na\u0161oj zemlji energetski obnovi vi\u0161e od dva milijuna kvadrata stambenog prostora, naglasio je.<\/p>\n
Podsjetio je i da je Ministarstvo prostornoga ure\u0111enje, graditeljstva i dr\u017eavne imovine izradilo \u00a0nekoliko programa kojima \u0107e doprinijeti smanjenju emisije stakleni\u010dkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su\u00a0Program krajobrazne obnove Hrvatske, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim podru\u010djima te Program razvoja kru\u017enog gospodarenja prostorom i zgradama, sa rokovima\u00a0provedbe do 2030 godine.<\/p>\n
\u201eSve ovo tvori temelj za promi\u0161ljanje druga\u010dijeg urbanizma koji pridonosi smanjenju rizika od \u0161teta koje mogu prouzro\u010diti klimatske promjene, a usmjereno je ispunjenju ambicioznih planova postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine” zaklju\u010dio je Ba\u010di\u0107.<\/p>\n
I ministrica Vu\u010dkovi\u0107 je istaknula kako su rizici od klimatskih promjena u porastu te je i Hrvatska sve vi\u0161e pogo\u0111ena ekstremnim vremenskim nepogodama. Zato je, ka\u017ee ministrica, potrebno sna\u017eno djelovati na ja\u010danju otpornosti na klimatske promjene u svrhu smanjenja \u0161teta po okoli\u0161,\u00a0dru\u0161tvo i gospodarstvo. \u201eUpravo je cilj ovoga Programa kojeg Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost provodi ve\u0107 tre\u0107u godinu za redom, pod sloganom \u201eZelena strana ulice\u201c, pove\u0107ati otpornost lokalne i regionalne zajednice prema klimatskim promjenama, odnosno smanjiti ranjivost prirodnih sustava i dru\u0161tva na negativne utjecaje klimatskih promjena te posljedi\u010dno pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne Hrvatske. Dokaz tome su i dana\u0161njih 79 uru\u010denih ugovora predstavnicima \u017eupanija, gradova i op\u0107ina vrijedni 17 milijuna eura, u okviru kojih \u0107e se provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu ja\u010danja otpornosti urbanih sredina\u201c, izjavila je ministrica Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n