![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/8-scaled.webp\")
<\/p>\nZagreb, 3. srpnja 2024. – Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s HUPFAS-om organizirao je tradicionalnu Zelenu ljetnu radionicu u okviru koje je okupio veliki broj \u010dlanova i partnera GBC-a u MATIS ABSOLUT LOUNGE u Zagrebu.<\/p>\n
Za vi\u0161e od 70 sudionika organizatori su pripremili zanimljivu radionicu na temu energetske obnove zgrada te su Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili godi\u0161nje nagrade za zelenu gradnju i odr\u017eivo izgra\u0111eni okoli\u0161. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i projektima koji su zna\u010dajno doprinijeli unapre\u0111enju kvalitete gradnje i \u017eivota u zgradama kao i odr\u017eivom gospodarstvu u protekloj godini.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Godi\u0161nje nagrade za zelenu gradnju najboljim projektima, instituciji i osobi godine<\/strong><\/p>\n \u201eMi i kroz ove nagrade \u017eelimo naglasiti va\u017enost odr\u017eive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada ne\u0107emo posti\u0107i ako ne uklju\u010dimo sve dionike, od svih sudionika u gra\u0111evinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade \u2013 jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u kona\u010dnici mogu\u0107e posti\u0107i. Upravo su ove nagrade na\u0161 doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je va\u017ean i mo\u017ee biti inspiracija drugima. Zato jo\u0161 jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da \u0107e potaknuti mnoge da u\u010dine na\u0161e zgrade i na\u0161 okoli\u0161 boljim za \u017eivot,\u201c istaknula je Vlasta Zanki<\/strong>, predsjednica stru\u010dnog povjerenstva \u010destitaju\u0107i svim dobitnicima.<\/em><\/p>\n \u201eZahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagra\u0111eni te tako dali doprinos boljoj kulturi \u017eivota i razvoju na\u0161eg dru\u0161tva. Mi kao udruga koja okuplja proizvo\u0111a\u010de gra\u0111evinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rje\u0161enja ali i stru\u010dnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu\u201c, istaknuo je Igor Kemenovi\u0107<\/strong>, predsjednik HUPFAS-a.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Stru\u010dno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:<\/strong><\/p>\n \u2705Gra\u0111evinom godine \u2013 novogradnja <\/strong>progla\u0161en je Hotel Materra,<\/strong> koji se prekrasno uklapa u prirodni okoli\u0161 slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom ba\u0161tinom Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, koriste\u0107i prirodne materijale karakteristi\u010dne za slavonsko podneblje. Hotel je primjer odr\u017eivosti s brojnim ekolo\u0161kim zna\u010dajkama, a hotel je zahvaljuju\u0107i obnovljivim izvorima energije gotovo samoodr\u017eiv. Nagradu je preuzela \u00a0Nina Duman\u010di\u0107, <\/strong>glavni direktorica, <\/strong>investitora \u017dITO grupe a uru\u010dio ju je prof.dr.sc. Bojan Baleti\u0107<\/strong>, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, \u010dlan povjerenstva.<\/p>\n \u2705Za gra\u0111evinu godine \u2013 rekonstrukcija\/obnova <\/strong>progla\u0161ena je obnova zgrade hotela Art’Otel Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne ba\u0161tine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uklju\u010duju\u0107i dosad nevi\u0111ene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je zapo\u010deta 2021. i hotel je otvoren nakon ne\u0161to vi\u0161e od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekolo\u0161ke odr\u017eivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je pro\u0161ao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospo\u0111a Sandra Kalagac<\/strong>, Direktorica za okoli\u0161no, dru\u0161tveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uru\u010dio I<\/strong>gor Kemenovi\u0107<\/strong>, predsjednik udruge HUPFAS.<\/p>\n \u2705U kategoriji institucija \/ organizacija godine <\/strong>nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vode\u0107a turisti\u010dka kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge vi\u0161e dodane vrijednosti, po\u017eeljan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i po\u017eeljan partner u razvoju odr\u017eivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pa\u017enju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i odr\u017eivost u lancu opskrbe te razvoju javne turisti\u010dke infrastrukture dostupne svima i unaprje\u0111enju kvalitete \u017eivota lokalnih stanovnika. Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhani\u0107<\/strong>, \u010dlanica Uprave Valamara a nagradu je uru\u010dila doc.dr.sc. Vlasta Zanki<\/strong> s Geotehni\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te \u010dlanica i predsjednica povjerenstva za nagrade.<\/p>\n \u2705Projektom godine <\/strong>progla\u0161ena je knjiga “\u0160to je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje \u0161to je regenerativna arhitektura, za\u0161to je bitna u ovom trenutku, kako se prakti\u010dno mo\u017ee primijeniti, pogotovo na otocima s turisti\u010dkom ekonomijom i kako ta prakti\u010dna primjena uklju\u010duje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekolo\u0161ke i dru\u0161tvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, u\u010diteljima i profesorima, planerima, arhitektima, in\u017eenjerima u gradnji, izvo\u0111a\u010dima i ostalim stru\u010dnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rje\u0161avanje stambenog pitanja, odr\u017eivost, jednakost i \u017eivot u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta<\/strong>, ovla\u0161teni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uru\u010dila je Goranka Trop\u010di\u0107 Zekan<\/strong>, \u010dlanica Upravnog odbora HSZG-a i \u010dlanica povjerenstva.<\/p>\n \u2705Studentskim projektom godine <\/strong>progla\u0161en je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study Dugi Rat predlo\u017eio je cjelovito rje\u0161enje sanacije prostora biv\u0161e tvornice te na\u010din ponovnog kori\u0161tenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoli\u0161 i okolno stanovni\u0161tvo, \u0161to uklju\u010duje odr\u017eivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mno\u0161tvo zelenih povr\u0161ina kroz koje bi pridonijeli pobolj\u0161anju kvalitete zraka i voda. Uz zelene povr\u0161ine, okrenuli bi se i kori\u0161tenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Meja\u0161i\u0107<\/strong>, studentica Gra\u0111evinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a nagradu je uru\u010dio Dario Henezi<\/strong>, \u010dlan povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.<\/p>\n Osobom godine <\/strong>progla\u0161en je prof.dr.sc. Zoran Ver\u0161i\u0107,<\/strong> redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.<\/p>\n Profesor Ver\u0161i\u0107 je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, \u00a0Odr\u017eivo gra\u0111enje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Tako\u0111er je predsjednik Klastera za energetsku u\u010dinkovitost i odr\u017eivost u zgradarstvu \u2013 nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehni\u010dkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na vi\u0161e istra\u017eiva\u010dkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar<\/strong>, izvr\u0161ni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.<\/p>\n <\/p>\n U stru\u010dnom povjerenstvu su: Suzana Babi\u0107 Tkal\u010devi\u0107<\/strong>, GTC, stru\u010dnjakinja iz razvoja nekretnina; prof.dr.sc. Bojan Baleti\u0107<\/strong>, dekan, Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; Rajka Bunjevac<\/strong>, dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanovi\u0107<\/strong>, dekan Gra\u0111evinskog fakulteta, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu; Nina Dra\u017ein Lovrec<\/strong>, dipl.ing.gra\u0111., predsjednica Hrvatske komore in\u017eenjera gra\u0111evinarstva; Kajo Feri\u0107<\/strong>, Cemex, stru\u010dnjak iz podru\u010dja gra\u0111evinskih materijala; Dario Henezi<\/strong>, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stru\u010dnjak iz podru\u010dja gra\u0111evinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet<\/strong>, zamjenik gradona\u010delnika Grada Zagreba; Vedrana Likan<\/strong>, direktorica Colliersa, stru\u010dnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar<\/strong>, arhitektica i stru\u010dnjakinja za energetsku u\u010dinkovitost, Energetski institut Hrvoje Po\u017ear; doc. dr.sc. Vlasta Zanki<\/strong>, zavod za in\u017eenjerstvo okoli\u0161a, Geotehni\u010dki fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Zavod za in\u017eenjerstvo okoli\u0161a; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a\u00a0 i predsjednica povjerenstva.<\/p>\n <\/p>\n Sve\u010danost su vodile Tanja Mance<\/strong> ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i An\u0111elka Toto Ormu\u017e <\/strong>ispred HUPFAS-a.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vi\u0161e o dobitnicima nagrade:<\/p>\n GRA\u0110EVINA GODINE \u2013 NOVOGRADNJA: Hotel Materra u \u010cepinu<\/strong><\/p>\n Hotel Materra jedan je od najnovijih investicijskih projekata \u017dito grupe, najve\u0107e poljoprivredne i prehrambene grupacije u Hrvatskoj. Ovaj hotel s \u010detiri zvjezdice smje\u0161ten je u \u010cepinu i predstavlja zna\u010dajan iskorak u poslovanju grupacije, s ciljem razvoja Slavonije kao prepoznatljivog odredi\u0161ta u turizmu.<\/p>\n Ideja investitora o po\u0161tivanju i uronjenosti u prirodu o\u010dituje se u ure\u0111enju hotela Materra. Glavni cilj bio je stvoriti hotel u polju koji ne naru\u0161ava prirodni okoli\u0161, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Pri samom ulasku u hotel, pogled na atrij s \u010detiri stabla ginka potvr\u0111uje da je priroda u fokusu. Interijer je inspiriran prirodnom i kulturnom ba\u0161tinom Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, koriste\u0107i prirodne materijale karakteristi\u010dne za slavonsko podneblje.<\/p>\n Primjer je odr\u017eivosti s brojnim ekolo\u0161kim zna\u010dajkama. Solarni paneli na krovu i nadstre\u0161nicama parkirali\u0161ta osiguravaju energiju, dok se 84 geotermalne bu\u0161otine dubine od 100-120 metara koriste za grijanje i hla\u0111enje, \u010dine\u0107i objekt gotovo samoodr\u017eivim. Dizajn hotela minimaliziran je kako bi se istaknuo prekrasan pogled na okolna polja i ravnicu.<\/p>\n Prostori restorana i caffe bara u prizemlju suptilno su povezani, a razli\u010ditog karaktera, \u010dime se osigurava raznovrsnost ponude za goste. Wellness prostor na prvom katu nudi holisti\u010dke, neinvazivne i prirodne usluge, s bazenom i jacuzzijem u glavnom fokusu. Svi prostori, uklju\u010duju\u0107i saune, pru\u017eaju pogled na prirodu, dodatno nagla\u0161avaju\u0107i povezanost s okoli\u0161em.<\/p>\n Hotel Materra pridonosi razvoju turizma u Slavoniji, promoviraju\u0107i, uz to, ekolo\u0161ku odr\u017eivost kroz svoja arhitektonska i energetska rje\u0161enja, te kori\u0161tenje lokalnih, prirodnih materijala. Ovaj projekt \u017dito grupe predstavlja sinergiju modernog turizma i o\u010duvanja prirodne i kulturne ba\u0161tine regije.<\/p>\n GRA\u0110EVINA GODINE \u2013 REKONSTRUKCIJA\/OBNOVA: hotel: Art’Otel Zagreb<\/strong><\/p>\n Art’otel Zagreb nalazi se u samom sredi\u0161tu grada, unutar zgrade \u017didovske liturgijske op\u0107ine koju su 1928. godine izgradili priznati arhitekti Freudenreich i Deutsch. Zgrada je jedan od najljep\u0161ih primjera zagreba\u010dke art deco arhitekture. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne ba\u0161tine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uklju\u010duju\u0107i dosad nevi\u0111ene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade.<\/p>\n Naziv Hotela: art’otel Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Obnova je zapo\u010deta 2021. i zavr\u0161ena 2023, objekt je otvoren nakon ne\u0161to vi\u0161e od 2 godine trajanja rekonstrukcije.\u00a0 Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d.<\/p>\n Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekolo\u0161ke odr\u017eivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je pro\u0161ao sveobuhvatnu energetsku obnovu koja je uklju\u010divala izolaciju vanjskih zidova, podova i krova, zamjenu stolarije te instalaciju energetski u\u010dinkovitih sustava grijanja i hla\u0111enja. Sustavi su centralno upravljani putem automatiziranog sustava za nadzor i upravljanje (CNUS).<\/p>\n Prije rekonstrukcije, hotel je bio u energetskom razredu E, a nakon rekonstrukcije objekt je dobio energetski razred A s Q”H,nd razredom B i Eprim razredom A. Koriste se odr\u017eivi materijali i princip kru\u017ene ekonomije, pri \u010demu je vi\u0161e od 70% gra\u0111evinskog otpada reciklirano. Tijekom obnove, dio materijala je kori\u0161ten s ekolo\u0161kim certifikatima. Instalirane \u0161tedne armature i vodokotli\u0107i uskla\u0111eni su s EU taksonomijom, zadovoljavaju\u0107i DNSH na\u010dela u\u0161tede vode. Koriste se napredne tehnologije poput GreenPoint-a, IP telefonije, IPTV sustava, Digitalni mobilni klju\u010d\u2026. Isto tako u\u00a0 hotelu je implementiran sustav \u201ePametna soba\u201c.<\/p>\n Neprestano se radi na unapre\u0111ivanju procesa nabave i pripreme hrane kako bi se minimizirao otpad, promovira se kori\u0161tenje javnog prijevoza i bicikala kako bi se smanjila emisija stakleni\u010dkih plinova. Hotel nastavlja svoju predanost inovacijama i zelenim praksama, pru\u017eaju\u0107i gostima visokokvalitetne usluge uz minimalan utjecaj na okoli\u0161. Brendiran art’otel brendom, inspiriran umjetno\u0161\u0107u i prvi takav hotel u Hrvatskoj, predstavlja originalni i posljednji rad pokojnog Borisa Bu\u0107ana. art’otel Zagreb dizajnirani je \u201eHeritage\u201c hotel sa 110 soba, uklju\u010duju\u0107i 5 apartmana. Va\u017eno je napomenuti da je zgrada hotela najbolji primjer Art d\u00e9co arhitekture u Zagrebu i na ovom dijelu Europe te predstavlja kulturnu ba\u0161tinu.<\/p>\n INSTITUCIJA \/ ORGANIZACIJA GODINE: Valamar Riviera d.d.<\/strong><\/p>\n Valamar je me\u0111u vode\u0107im turisti\u010dkim kompanijama u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao najve\u0107i investitor u proizvode i usluge vi\u0161e dodane vrijednosti, najpo\u017eeljniji poslodavac koji zapo\u0161ljava preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i po\u017eeljan partner u razvoju odr\u017eivog odmori\u0161nog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore.<\/p>\n Posebna pa\u017enja usmjerena je ulaganjima u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i odr\u017eivost u lancu opskrbe, te razvoju javne turisti\u010dke infrastrukture dostupne svima i unaprje\u0111enju kvalitete \u017eivota stanovnika u lokalnim zajednicama u kojima Valamar posluje. U Valamaru 100% elektri\u010dne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a emisije ugljika po zauzetoj smje\u0161tajnoj jedinici smanjene su za 72% u odnosu na 2015. godinu.<\/p>\n Primjer dobre prakse je Valamar Amicor Green Resort na otoku Hvaru, prvo eko ljetovali\u0161te u Hrvatskoj izgra\u0111eno u skladu s na\u010delima odr\u017eivog razvoja. To je prvi turisti\u010dki projekt u Hrvatskoj koji je koristio modularnu gradnju i ekolo\u0161ki prihvatljive, odnosno energetski u\u010dinkovite materijale. U ljetovali\u0161tu se koristi isklju\u010divo zelena energija, ne izdaju se papirnati ra\u010duni i ne koristi se jednokratna plastika, a 78% hrane dolazi od lokalnih dobavlja\u010da.<\/p>\n Strategija poslovanja Valamara do 2026. godine temelji se na planu ulaganja u vrijednosti od 450 milijuna eura usmjerenih u podizanje kvalitete i odr\u017eivi turizam. To uklju\u010duje izgradnju premium ljetovali\u0161ta Pical i Rab, koja slijede najvi\u0161e standarde odr\u017eivog razvoja i zelene gradnje, kao i nastavak podizanja kvalitete hotela i kampova te daljnju internacionalizaciju. Do 2026. godine Valamar planira dosegnuti zlatnu razinu ESG rejtinga i time u\u010dvrstiti poziciju lidera u razvoju odr\u017eivog turizma u Hrvatskoj.<\/p>\n PROJEKT GODINE: knjiga “\u0160to je sve regenerativna arhitektura?”<\/strong><\/p>\n Knjiga je dobila potporu Hrvatske komore arhitekata temeljem natje\u010daja za potporu projektima \u010dlanova Komore. Uz to, financijski su je podr\u017eali Iverpan d.o.o., ArTresor d.o.o. i Etnotrend d.o.o.<\/p>\n Me\u0111unarodni think tank za regenerativni razvoj Third Horizon Earth ovako ju je opisao uvrstiv\u0161i je u svoje resurse: “O\u0161trouman, sveobuhvatan i razumljiv vodi\u010d kroz na\u010dela i primjere regenerativne arhitekture za Hrvatsku i ostatak svijeta. Ova kratka knjiga obuhva\u0107a dojmljiv raspon teorije regenerativnosti, izazova u praksi i materijalnih uvida povezanih s kori\u0161tenjem i gra\u0111enjem stambenih gra\u0111evina (prvenstveno) u Hrvatskoj te je preporu\u010dujemo onima koji su upoznati s regenerativnim projektiranjem, ali i svakome tko namjerava izgraditi ili obnoviti dom.”<\/p>\n Knjiga prikazuje \u0161to je regenerativna arhitektura, za\u0161to je bitna u ovom trenutku, kako se prakti\u010dno mo\u017ee primijeniti (pogotovo na otocima s turisti\u010dkom ekonomijom) i kako ta prakti\u010dna primjena uklju\u010duje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekolo\u0161ke i dru\u0161tvene okoline.<\/p>\n Knjiga je namijenjena studentima raznih struka, u\u010diteljima i profesorima, planerima, arhitektima, in\u017eenjerima u gradnji, izvo\u0111a\u010dima i ostalim stru\u010dnjacima, ali i lokalnim zajednicama, op\u0107inama i svima koji se zanimaju za rje\u0161avanje stambenog pitanja, odr\u017eivost, jednakost i \u017eivot u dodiru s prirodom. Knjiga se mo\u017ee slobodno preuzeti i dijeliti (CC licenca).<\/p>\n STUDENTSKI PROJEKT GODINE (DIPLOMSKIH STUDIJA): projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. <\/strong><\/p>\n Case Studija Dugi Rat je predlo\u017eio cjelovito rje\u0161enje sanacije one\u010di\u0161\u0107enja tvornice te na\u010din ponovnog kori\u0161tenja prostora biv\u0161e tvornice s pozitivnim utjecajem na okoli\u0161 te okolno stanovni\u0161tvo, \u0161to uklju\u010duje odr\u017eivu i zelenu gradnju. Prijedlog tima B(EI)^2 bio je da prva faza bude sanacija lokaliteta u kojoj bi implementirali recikla\u017eu materijala koji se tamo ve\u0107 nalazi, ukoliko on zadovolji sva testiranja (utjecaj na zdravlje, zahtjeve nosivosti i sl.). Materijal bi se iskoristio za izradu nasipa, ili kao agregat pri betonskim radovima na izgradnji objekta, ovisno o mogu\u0107nostima materijala. U drugoj fazi dali bi novi \u017eivot zapu\u0161tenoj i neiskori\u0161tenoj lokaciji.<\/p>\n Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar kao dodatak ve\u0107 postoje\u0107em dijelu, uz mno\u0161tvo zelenih povr\u0161ina kroz koje bi pridonijeli pobolj\u0161anju kvalitete zraka, regulaciji temperature kao i pro\u010di\u0161\u0107avanju voda. Uz zelene povr\u0161ine, okrenuli bi se i kori\u0161tenju potencijala lokaliteta za upotrebu obnovljivih izvora energije kroz ugradnju mini vjetroelektrana budu\u0107i da je podru\u010dje dosta vjetrovito, te ugradnju solarnih panela na krovove objekata. Razmi\u0161ljali su i o sprje\u010davanju zaga\u0111enja podru\u010dja otpadom, kroz ugradnju kanti za sme\u0107e kako bi se pravilno upravljalo otpadom koji nastaje kori\u0161tenjem lokacije. Jo\u0161\u00a0 su predlo\u017eili i izradu LCA studije ba\u0161 zbog zadnjeg stadija u \u017eivotnom ciklusu proizvoda, a to je recikliranje ili odlaganje \u010dime bi radili na sprje\u010davanju ponavljanja scenarija kojeg danas gledamo na tom podru\u010dju.<\/p>\n Rje\u0161enje tima B(EI)^2 na natjecanju Case Study Dugi Rat promovira novi na\u010din dru\u0161tveno korisnog u\u010denja kroz nekoliko klju\u010dnih elemenata. Prvo, interdisciplinarni pristup koji uklju\u010duje studente iz razli\u010ditih podru\u010dja omogu\u0107ava razmjenu ideja i suradnju me\u0111u razli\u010ditim strukama. Ova suradnja poti\u010de inovativnost i kreativno razmi\u0161ljanje, \u0161to je klju\u010dno za razvoj sveobuhvatnih rje\u0161enja. Kroz konkretan zadatak sanacije one\u010di\u0161\u0107enja biv\u0161e tvornice i predlaganje nove upotrebe tvorni\u010dkog prostora, imali su priliku primijeniti svoja teorijska znanja na stvarnim problemima.<\/p>\n Ovaj prakti\u010dni pristup ne samo da produbljuje razumijevanje tehni\u010dkih i ekolo\u0161kih izazova, ve\u0107 i osposobljava za primjenu ste\u010denih znanja u stvarnom svijetu. Rje\u0161enje B(EI)^2 integrira principe kru\u017ene ekonomije, uklju\u010duju\u0107i smanjenje otpada, ponovnu upotrebu resursa i maksimalno iskori\u0161tavanje prirodnih kapaciteta lokaliteta, \u010dime promovira odr\u017eivi razvoj i za\u0161titu okoli\u0161a. Holisti\u010dki pristup ure\u0111enju prostora i gradnji, koji je primijenjen, uzima u obzir ekolo\u0161ke, dru\u0161tvene i ekonomske aspekte odr\u017eivosti. Tim B(EI)^2 je razvio rje\u0161enje koje ne samo da sanira ekolo\u0161ku \u0161tetu, ve\u0107 i unapre\u0111uje kvalitetu \u017eivota lokalne zajednice kroz stvaranje novih javnih prostora i ekolo\u0161ki prihvatljivih aktivnosti. Ovo integrirano rje\u0161enje osigurava dugoro\u010dne koristi za okoli\u0161 i dru\u0161tvo.<\/p>\n Na taj na\u010din, ovo rje\u0161enje na natjecanju Case Study Dugi Rat ne samo da adresira trenutne ekolo\u0161ke probleme, ve\u0107 i postavlja temelje za budu\u0107e generacije stru\u010dnjaka. Iskustvo na ovom natjecanju predstavlja model za dru\u0161tveno korisno u\u010denje koji bi trebao biti integriran u obrazovne programe \u0161irom svijeta, kako bi se osigurala izgradnja stru\u010dnih kapaciteta za odr\u017eivu budu\u0107nost.<\/p>\n OSOBA GODINE za osobit doprinos promicanju zelene gradnje i odr\u017eivo izgra\u0111enog okoli\u0161a u Republici Hrvatskoj u 2023. godini: \u00a0redovni profesor Zoran Ver\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n Prof.dr.sc. Zoran Ver\u0161i\u0107 je redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.<\/p>\n Od 2020. do danas prodekan je za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n Voditelj je obaveznih kolegija Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju te kolegija Odr\u017eivo gra\u0111enje II na diplomskom studiju Arhitektura i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n Od 2003.-2020. predstojnik je Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Tako\u0111er je predsjednik Klastera za energetsku u\u010dinkovitost i odr\u017eivost u zgradarstvu \u2013 nZEB.hr. te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehni\u010dkih znanosti.<\/p>\n Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na vi\u0161e istra\u017eiva\u010dkih projekata.<\/p>\n Profesor Ver\u0161i\u0107 je koautor Smjernica za zgrade gotovo nulte energije 1. i 2. dio izra\u0111enih u suradnji Arhitektonskog fakulteta i Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. Koautor je Smjernica za izradu analize postoje\u0107eg stanja zgrada s prijedlogom mjera i procjenom investicije, Smjernica za projektiranje zamjenskih obiteljskih ku\u0107a o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske \u017eupanije, Smjernica za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra te priru\u010dnika Sigurna uporaba toplinsko-izolacijskih materijala u gra\u0111evinama s aspekta za\u0161tite od po\u017eara.<\/p>\n Projektant je projekata toplinske za\u0161tite i u\u0161tede energije i elaborata akusti\u010dkih svojstava i za\u0161tite od buke za vi\u0161e stotina zgrada. Od 2012. ovla\u0161ten je za obavljanje poslova na za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara.<\/p>\n Predava\u010d je na nizu znanstvenih i stru\u010dnih skupova od kojih su brojni i u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.<\/p>\n \u010clan je vi\u0161e radnih skupina i povjerenstva Ministarstva RH s temom energetska u\u010dinkovitost i odr\u017eivost u zgradarstvu, akustika u zgradarstvu. \u010clan je Stru\u010dnog savjeta za obnovu Vlade Republike Hrvatske.<\/p>\n \u010clan je Dru\u0161tva arhitekata Zagreba (DAZ), Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata (UHA) i upravnog odbora Hrvatske Komore arhitekata (HKA) te dopredsjednik Hrvatskog akusti\u010dkog dru\u0161tva (HAD).<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"\n
![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/2-scaled.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/3.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/4-scaled.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/5-scaled.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/6-scaled.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/7.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Hotel-Mattera.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/2023_AOZ_Exterior_Night-scaled.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Valamar-Amicor-Green-Resort_airview_01-8192-original-1-scaled.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/veljko.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/BEI^2_foto_finalna-verzija.webp\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/gbccroatia.org\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/zoran-versic-2024.webp\")
<\/p>\n