Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 19. svibnja 2025., održano je predavanje pod nazivom “DGNB System – Alat za održivost zgrada i kvartova”, namijenjeno studentima diplomskog studija u sklopu kolegija Održivo građenje 2 profesora dr. sc. Zorana Veršića. Predavanje su održali voditelj certificiranja, Marko Markić i projektna koordinatorica, Martina Leskovar iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, a obuhvatilo je širok raspon tema vezanih uz održivost zgrada i izgrađeni okoliš, s naglaskom na potrebu integracije održivih načela u sve faze projektiranja, građenja i korištenja građevina.
Poseban naglasak stavljen je na ulogu europskih regulativa poput Level(s) okvira i EU taksonomije u ocjeni održivosti ulaganja u zgrade, kao i na propisane okolišne ciljeve poput smanjenja klimatskih promjena za izgradnju novih zgrada, prilagodbe klimatskim promjenama i prelazak na kružno gospodarstvo. Studenti su upoznati i sa tehničkim smjernicama za prilagodbu klimatskim promjenama te s mjerama za ublažavanje klimatskih rizika. Predstavljene su i novosti definirane revidiranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), uključujući nadolazeće obveze računanja emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa zgrada za sve nove i javne zgrade od 2028. i 2030. godine. Teorijski dio predavanja završio je pregledom komercijalnih alata za potvrđivanje održivosti, s posebnim naglaskom na DGNB sustav koji omogućuje cjelovitu ocjenu zgrada. Predstavljeni su i konkretni kriteriji koje DGNB sustav koristi za evaluaciju održivosti u izgrađenom okolišu poput kvalitete zraka u unutarnjem prostoru, toplinske udobnosti, rizika za lokalni okoliš i slično.
Nakon što je teorijski dio predavanja pokazao kako održivost može biti konkretno mjerena i evaluirana, provedena je radionica “BYSTART Sastavnice održivog kvarta” razvijena od strane Green Building Council Denmark, kroz koju su se studenti upoznali s čimbenicima koje bi jedno održivo područje trebalo sadržavati. Kao područje intervencije odabran je manji kvart u Zagrebu, gdje su studenti na stvarnom primjeru diskutirali o mogućnostima unaprjeđenju javnog prijevoza, pješačke i biciklističke infrastrukture, klimatske otportnosti, opskrbe energijom, uključenosti građana, sigurnosti i drugim aspektima koji mogu pridonjeti stvaranju okolišno prihvatljivijivog, dugoročno ekonomičnijeg i društveno inkluzivnijeg prostora. Radionica je dodatno potaknula studente na razmišljanje o održivosti izvan granica pojedinačne zgrade te im pokazala kako se održivi principi mogu primjeniti i na razini urbanih četvrti.