Poštovani članovi Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju,
vjerujem kako ćete se složiti sa mnom da početkom prošle godine nismo mogli pojmiti koliko bi jedan oku nevidljiv izazov s kojem su se suočavali ljudi na sasvim drugom kraju Zemlje, mogao promijeniti i naše živote.
Kao da to nije bilo dovoljno, potresi su nam dodatno prodrmali tlo pod nogama i iza sebe ostavili pukotine na fasadama, ali i u načinu života kakav smo uzimali zdravo za gotovo.
Situacija s pandemijom može se usporediti sa stanjem okoliša i pokazuje kako ne možemo zatvarati oči pred izazovima misleći da su tuđi problem, jer jedino zajedničkim snagama možemo donijeti neku promjenu. Svi najbolji akcijski planovi i strategije nisu dovoljni, ako ih provodimo samo lokalno. To se zorno vidi i u situaciji s problemom mikroplastike, koju danas nalazimo ne samo u morima i u životinjama, nego i u kiši, vodi, pa čak i u reproduktivnom sustavu. Naš zrak i voda, naša klima i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta svima su nam zajednički, a skupa s njima i odgovornost za njihovu dobrobit. Jer, bez toga ni naš život ne bi bio moguć.
Situacija s potresima nam je, pak, pokazala sve slabosti koje sa sobom nosi bogata povijest prostora na kojem živimo. Pokazala je da se zidovi mogu dizati, ali i srušiti, da nije dovoljno razmatrati samo vizualni aspekt prostora, već treba voditi računa i o sigurnosti i treba biti ukorak s vremenom. Što to danas znači i koje lekcije možemo naučiti? Je li ovo prilika za implementaciju suvremenih i „zelenih“ rješenja u proces obnove porušenog? Jesmo li zaboravili na klimatske promjene ili smo ih baš sad u prilici osvijestiti? Je li smanjenje gospodarske aktivnosti općenito prilika za jedan globalni „reset“ cijelog društva?
Unatoč kompleksnosti situacije, držim da treba biti optimističan. Volio bih vjerovati kako će nas ovo osvijestiti, još više povezati i solidarizirati te će u konačnici donijeti neke nove vrijednosti, počevši s planskom obnovom Zagreba, Siska, Gline i Petrinje, pa sve do ruralne elektrifikacije u krajevima koji dandanas nemaju električnu energiju.
Uloga Fonda oduvijek je bila sredstva usmjeravati u one naprednije projekte i programe, koji doprinose održivom i „zelenom“ smjeru gospodarstva. I u uvjetima pandemije, uspjeli smo kroz dvadesetak svojih programa osigurati građanima i gospodarstvu 680 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To je uključivalo obnovu obiteljskih kuća, zgrada kulturne baštine, unaprjeđenje prometnog sustava kao i projekte korištenja obnovljivih izvora energije.
Uz naše standardne programe, sufinancirali smo oko 4.000 kondenzacijskih bojlera građanima koji su pretrpjeli štetu u zagrebačkom potresu. Nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, odobrili smo i 10 milijuna kuna za hitnu sanaciju štete. Razorene zgrade su nažalost stvorile i veliku količinu otpada kojeg je bilo potrebno zbrinuti u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Kako bismo u tome pomogli lokalnim komunalnim društvima, osigurali smo i dodatnih 50 milijuna kuna te su naše službe svakodnevno na terenu. Kao i svim službama i građanima diljem zemlje, želja nam je da se građanima s tih područja što prije vrati svakodnevnica na koju su navikli.
Međutim, glavnina posla tek je pred nama. Tu vidim izuzetnu priliku da napravimo iskorak i da sve ono što Europa svojim Zelenim planom ističe, primijenimo u praksi. Ako ne možemo utjecati na bakterije i viruse s kojima dijelimo suživot na planetu, niti na kretanje tektonskih ploča na kojima živimo, sasvim sigurno možemo utjecati na način na koji živimo, radimo i gradimo.
Upravo gradnju, odnosno obnovu je Europa prepoznala ne samo kao alat za ostvarivanje ugljične neutralnosti u sklopu Zelenog plana, već i kao središnju točku gospodarskog oporavka nakon pandemije. Tom se strategijom, uz odgovarajuću regulatornu i financijsku potporu, želi godišnju stopu obnove postojećega građevinskog fonda barem udvostručiti, ali i pritom razmišljati interdisciplinarno te fokus staviti na održivost. Inicijativa Savjeta za zelenu gradnju #Buildinglife upravo je korak u tom smjeru jer ističe da sve proizvode treba razmatrati cjelovito, uzevši u obzir njihov životni vijek i utjecaj na okoliš. Očekivano je, stoga, poticanje korištenja recikliranih materijala, kao i onih koji će osigurati zdraviji boravak ljudi u obnovljenim zgradama. Uz to, nastavit će se poticati i dekarbonizacija sustava grijanja i hlađenja, ali i prilagodba zgrada e-mobilnosti i projektima pametnih gradova.
Sukladno tome, i Fond planira poboljšanja u smjeru interdisciplinarnog pristupu kod provedbe svojih programa. Međutim, ključni nam je cilj održati njihov kontinuitet. Želimo ostati pouzdan partner svim investitorima u projekte koji u konačnici donose širu dobrobit za društvo. Svjesni smo važnosti ovog trenutka i sa entuzijazmom sudjelujemo u pripremi važnih strateških dokumenata koji će odrediti način postizanja ambicioznih ciljeva klimatske neutralnosti.
Siniša Kukić, dipl.iur., Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
