Do 2025. godine na svjetskoj razini razvit će se 26 megapolisa i 90 održivih pametnih gradova, a oko 50 posto od njih nalazit će se u Sjevernoj Americi i Europi, nalazi su to globalne studije koju je provela konzultanska kuća Fost & Sullivan.

Prema procjenama iz studije tržište pametnih gradova vrijedit će do 2020. godine oko 1,5 bilijuna dolara od čega će 24,6 posto biti projekti vezani uz pametno upravljanje (e-upravu) i obrazovni segment. Najbrže će rasti segment energije u pametnim gradovima koji bi za četiri godine trebao ostavriti rast od 25,2 posto i vrijediti 248 milijardi dolara. Studija također pokazuje kako će više od 60 posto građana u gradovima u narednih 10-ak godina koristiti e-usluge. Inače, ne postoji jedinstveno stajalište povezano s definicijom pametnih gradova. Jedan pristup odnosi se na integrirane (cjelovite) gradove u kojima se naglasak stavlja na međusobnu povezanost i pametan razvoj sljedećih šest elemenata: gospodarstvo, ljudi, upravljanje, pokretljivost (mobilnost), okoliš i življenje.

Hrvatska ima ukupno 128 gradova, no koliko je među njima pametnih gradova? Mogu li i kako te u kojim segmentima postati pametniji? Odgovor na ovo pitanje trebao bi drugu godinu zaredom dati projekt Gradovi budućnosti, inicijativa pokrenuta od strane Poslovnog dnevnika…. namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti ‘smart city’ i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova.

Gradovi budućnosti projekt je Poslovnog dnevnika namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti ‘smart city’ inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja takvih projekata.

Koncept pametnih gradova  (eng. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja.

U 2015.toj godini prijavljeno je 69  projekata iz više od 32 hrvatskih gradova. Na konferenciji je sudjelovalo 15 govornika, od čega 10 stranih te je bilo prisutno više od 300 posjetitelja.

Pametni gradovi – Gradovi budućnosti zamišljen je kao složeni polugodišnji projekt koji se sastoji od uvodnog / najavnog dijela u trajanju od svibnja do prosinca u kojem u najavnoj kampanji projekta, kroz novinske priloge, upoznajemo zajednicu sa Smart City  inicijativama u Hrvatskoj i u ostalim europskim zemljama, dostupnim tehnološkim rješenjima te relevantnim znanstvenim istraživačkim radovima te od  završne faze  projekta, u obliku konferencije koja je ujedno i središnja manifestacija projekta (highlight projekta).
Tijekom uvodne faze projekta najavljujemo konferenciju te animiramo predstavnike lokalne uprave da se uključe u projekt na način da se sa svojim projektima prijave za nagrade koje će biti dodjeljene na završnoj konferenciji.

Središnji ujedno i završni dio projekta je  cjelodnevna konferencija u sklopu koje će biti dodjeljene Smart city 2016. nagrade  za provedbu najuspješnijih ‘smart city’ projekata u pet ključnih kategorija.

»GLAVNE KOMPONENTE PROJEKTA:
»Najavna kampanja projekta
»Posebni tematski novinski prilozi
»Natječaj za nagradu Smart City award 2016.
»Konferencija 11.10.2016. 

Više informacija potražite ovdje: http://www.poslovni.hr/sponzorirani/pametni-gradovi-o-projektu-312899