14. studeni 2014., hotel Westin Zagreb, Izidora Kršnjavog 1, 10 000 Zagreb
Dana 14. studenog 2014. godine održao se 22. Forum poslovanja nekretninama pod nazivom “Zaustavljen trend pada tržišta nekretnina” u hotelu Westin Zagreb.
Novine u području prostornog uređenja, gradnje i građevinske inspekcije te novosti u oporezivanju prometa nekretnina od 1. siječnja 2015. godine bile su najvažnije teme Dvadeset i drugog forum poslovanja nekretninama koji je u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore okupio danas oko 450 sudionika u hotelu The Westin u Zagrebu.
Otvarajući Forum potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher, kazao je kako podaci o tržištu nekretnina upućuju na zaustavljanje pada tržišta nekretnina. Naime, u prvih devet mjeseci 2014. prosječna cijena četvornog metra pala je za oko 10 posto u odnosu na cijene iz 2013., što je navelo više kupaca da se odluči na kupovinu nekretnina, kazao je Zaher dodavši kako je u vremenima kakva su danas i zaustavljanje pada negativnog trenda budi optimizam da će se dogodine na ovom Forumu moći govoriti o ipak nešto pozitivnijim pokazateljima. Ovaj je Forum dokaz da su edukacije potrebne i da je institucionalno pamćenje koje Komora ima nužno očuvati, kazao je.
Novine u sustavu prostornog uređenja naglasila je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Hrvatski sabor 2013. godine usvojio je Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od 2008. do 2012. godine, koje je bio od izuzetne važnosti. Uvedene su novine u sustavu prostornog uređenja Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13), time su ovaj sektor učinili transparentnim, javnim i svima dostupnim. Osnovan je Hrvatski zavod za prostorni razvoj, definirana je nova hijerarhija prostornih planova od kojih svaki ima provedbenu dimenziju, uveden je UPU državnog i regionalnog značaja, skraćen je i pojednostavljen postupak izrade i donošenja kao i sadržaja prostornih planova, uvedeno je da za izdvojeno građevinsko zemljište izvan naselja za koje u roku od pet godina nije donesen UPU ili nije započeta gradnja infrastrukture, prestaje biti građevinsko, uveden je informacijski susta prostornog uređenja – ISPU, uvedena je lokacijska informacija, ukinuta je lokacijska dozvola osim za određene zahvate u prostoru itd. Također su ostvarili i novi sustav planiranja te se uvodi Državni plan prostornog razvoja. Prostorni plan državne, regionalne te lokalne razine.
Kod pitanja građevinskog područja, ministrica Mrak Taritaš naglasila je kako će se porez na nekretnine uvoditi, ali hoće li to biti 2016. ili 2020. godine ovisi o brojnim pitanjima, potrebno je imati nulto stanje i znati na što se porez uvodi i još niz drugih stvari. Potrebno je znati s kojim se nekretninama raspolaže. Također je potrebno redefinirati i poreznu politiku, kazala je te napomenula kako od 2600 zgrada nastradalih u poplavama u Posavini jasne podatke imaju za njih 2000, a za ostatak nekretnina podaci su nesređeni. Istaknula je i zaštićeno obalno područje mora pri čemu je prostor ograničenja pojas kopna i otoka u širini 1000 metara i pojas mora od 300 metara od obalne crte. Naglašena je i lokacijska informacija te zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola – eksploatacijsko polje, vojne građevine, zahvati u prostoru koji se prema propisima ne smatraju građenjem, etapno građenje građevine te građenje na zemljištu ili građevini za koje investitor nije riješio imovinsko-pravne odnose. Lokacijska dozvola vrijedi dvije godine i može se produžiti jednom za još dvije godine. Provedba prostornih planova još je u javnoj raspravi, kazala je ministrica Mrak Taritaš te je naglasila i novosti u Zakonu o gradnji u kojem se građevine razvrstavaju u pet skupina. Po prvi put dana je mogućnost odstupanja za tri posto kod gradnje građevine. Kod građevinske dozvole smanjuje se broj mogućih stranaka u postupku, uvodi se mogućnost građenja do određenog stupnja dovršenosti, komunalni i vodni doprinos se plaća po izvršenosti građevinske dozvole itd. Uporabna dozvola se izdaje za građevine i radove izgrađene na temelju građevinske dozvole i na temelju glavnog projekta. Tu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva koje izdaje i građevinsku dozvolu. Naglasila je i novine u području gradnje, energetskog certifikata te uklanjanja ruševine zgrade. Više od 100 m ruševina je uklonjeno, u Zagrebu njih 20. Kako je rekla, investitori su se u graditeljstvu probudili, građevinske dozvole se izdaju, a kako je Svjetska banka zaključila hrvatsko je zakonodavstvo napravilo najveće reforme. Sa 380 dana za potpuno definiranje dokumentacije smanjeno je na 180 dana i najava je da će biti još kraći rok. Svi se moramo prilagoditi nekim drugim uvjetima. U budućnosti neće biti gradnje stanova kao do sada, ali bit će manjih zahvata da svaka kuća ima vodovod, kanalizaciju, cestu, a budućnost je gradnje povratak u preskočene dijelove gradova te energetska učinkovitost, kazala je ministrica Mrak Taritaš.
Načelnica Odjela za porez na dodanu vrijednost Porezne uprave Ministarstva financija Renata Kalčić naglasila je u izlaganju o promjenama u oporezivanju prometa nekretnina do 1. siječnja 2015. godine kako se za sve nekretnine neizgrađene (poljoprivredno i građevinsko zemljište) i izgrađene koje isporučuje prodaje ili otuđuje) osoba koja nije upisana u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost plaća porez na promet nekretnina. Za nekretnine koje isporučuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a vrijedit će pravila za neizgrađene zemljište: za poljoprivredno zemljište kupac će plaćati porez na promet nekretnina, za građevinsko zemljište – isporučitelj će obračunavati PDV, koji će kupac plaćati kroz cijenu nekretnine. Za izgrađene nekretnine – nekorištene nekretnine te nekretnine kod kojih od prvog nastajanja odnosno uporabe nije više od dvije godine – isporučitelj će obračunavati PDV, a kod ostalih izgrađenih nekretnina – kupac će platiti porez na promet nekretnina. Ako isporučitelj nekretnine, osoba upisana u registar PDV-a, isporučuje nekretninu oslobođenu PDV-a drugom poreznom obvezniku koji u cijelosti može odbiti pretporez, isporučitelj nekretnine i stjecatelj nekretnine mogu se odlučiti za postupak optiranja u oporezivanju. U slučaju optiranja u poreznom smislu primjenjuje se prijenos porezne obveze propisan odredbama Zakona o PDV-u. Isporučitelj nekretnine, osobe u sustavu PDV-a, kod isporučivanja nekretnina oslobođenih plaćanja PDV-a i to „ostalih izgrađenih nekretnina“ moraju voditi računa o obvezama za ispravak pretporeza koji je korišten kod izgradnje. Također i isporučitelj nekretnina koje podliježu oporezivanju PDV-om te stjecatelji nekretnina na koje se plaća porez na promet nekretnina dužni su promet nekretnina prijaviti kroz obrazac Prijava poreza na promet nekretnina, istaknula je Kalčić.
Načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva Marija Kulaš govorila je o primjeni Zakona o posredovanju u prometu nekretnina na temelju primjera iz prakse, odnosno najčešćih pitanja vezanih za izračun točnije, pravo na stjecanje posredničke provizije na primjerima kako je to regulirano u zemljama EU, kao što su Danska, Švedska, Portugal i Poljska. Mirjana Benedeković, voditeljica Odjela u Ministarstvu gospodarstva govorila je o pružanju usluga na unutarnjem tržištu – slobodi poslovnog nastana i slobodi prekograničnog pružanja usluga. Naglašena je i uloga i važnost Jedinstvene kontaktne točke za usluge u sklopu HGK i Hitro.hr servisa, koji pružateljima usluga besplatno pružaju sve relevantne poslovne informacije potrebne za pristup uslužnoj djelatnosti.
Forum organiziramo ne samo da bismo razgovarali o problemima nego ga održavamo radi toga da afirmiramo struku i obnovimo znanja o zakonima o kojima struka ovisi i koju na našu struku utječu, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja s nekretninama HGK Dubravko Ranilović te dodao “i ove godine smo na Forumu imali uvijek aktualne teme – izmjene poreznih zakona i promjene u zakonodavstvu vezane za graditeljstvo“.
U okviru programa 22. Foruma o poslovanju nekretninama zanimljivu prezentaciju pod nazivom “Benefiti zelenih zgrada za vlasnike i korisnike” održali su i predstavnici HSZG-a, Snježana Turalija, izvršna direktorica HSZG-a te Hrvoje Kvasnička, predsjednik HSZG-a.