Održan 8. Hrvatski forum o održivoj gradnji
U subotu 6. prosinca održan je 8. Hrvatski forum o održivoj gradnji pod nazivom „Jesmo li dovoljno inovativni da privučemo fondove?”. Na temu održivosti, inovacija i fondova EU održano je niz prezentacija, a prisustvovalo je 160 sudionika.
U prvom dijelu foruma, Hrvoje Njirić, poznati i nagrađivani arhitekt, održao je predavanje na temu (ne)održivosti. S obzirom da je ove godine bio član žirija za nagradu održive gradnje Holcim Awards, subotnje predavanje započeo je predstavljanjem čimbenika održivosti upravo u nagrađenim projektima. Kao trenutni gostujući predavač na Sveučilištu MIT u Bostonu, iznio je niz posebnosti u radu tog sveučilišta. I na kraju, predstavio je promišljanja i konkretna rješenja koja doprinose održivoj gradnji a ugrađeni su u nekim od radova arhitektonskog ureda njirić + arhitekti. Na pitanje sudionika hoće li u utrci pobijediti dizajn ili cijena, odgovorio je da održivost ne mora automatski značiti visoku cijenu. U principu, promišljanjem i testiranjem moguće je doći do niza održivih karakteristika koje su kroz cijeli svoj životni vijek zapravo povoljne, a ne skupe.
Drugi dio programa bio je posvećen inovacijama.
Nikola Znaor, student arhitekture na Akademiji umjetnosti u Beču, predstavio je svoj izum Airshade, za koji je dobio već dvije nagrade. Naime, zaštita od sunca od velikog je značaja za održivu gradnju, jer se trenutno u zgradarstvu više energije potroši na hlađenje nego za grijanje. Osim toga, dnevno svjetlo je ključna tema na koju arhitekti trebaju pružiti odgovor. U tom kontekstu, izumio je Airshade, fasadni sustav koji se jednostavnim prirodnim procesom sunčevog zagrijavanja otvara i spriječava ulazak topline u zgradu. Kako se sunčevo zračenje smanjuje i zrak hladi, fasadni sustav se otvara i omogućava ulazak prirodnog svjetla u prostorije.
Eco-sandwich je inovativni građevinski materijal za koji je nekoliko partnera pod vodstvom Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobilo sredstva iz fondova EU namijenjenih upravo inovacijama. Ivana Banjad Pečur, predstojnica zavoda za materijale Građevinskog fakulteta, predstavila je studentski natječaj u projektiranju Eco-sandwich predgotovljenim zidnim panelima, kojeg su proveli uz pomoć udruge Supeus. 13 timova studenata prijavljenih na natječaju roku od 48 sati morali su predložiti rješenje problema postojeće zgrade kolokvijalno nazvane „Bagdad“ u centru Zagreba. Stručni žiri od pristiglih je radova izabrao tri s najvećim brojem bodova, koji su svoje prijedloge predstavili upravo u subotu na forumu. Sudionici foruma su nakon prezentacija svojim glasovima sudjelovali u izboru te za pobjednika proglasili studentice Građevinskog fakulteta Miu Martinović, Anu Ljubičić i Matiju Romić, za ideju prve urbane farme u Hrvatskoj.
Treći blok 8. Hrvatskog foruma o održivoj gradnji bio je usmjeren prema mogućnostima koje fondovi EU donose sektoru građevine u Hrvatskoj.
Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima u Hrvatskoj u uvodu je govorio o ključnim brojkama građevinskog sektora u Europi, koji čini 14 milijuna radnih mjesta, o primjerima projekata koji su do sad u Hrvatskoj sufinancirani iz EU, te ono najvažnije, o inicijativi i potrebnoj međusektorskoj suradnji koju je potrebno pokrenuti kako bismo ostvarili maksimum projekata sufinanciranih iz fondova EU.
Ana Fresl iz tvrtke Projekt Jednako Razvoj dala je uvodni pregled mogućnosti fondova te striktnih pravila koja se protežu od natječaja, razvoja projekta do same provedbe.
Snježana Turalija iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju iznijela je primjere projekata održive gradnje koji su se u Češkoj i Sloveniji sufinancirali iz sredstava EU.
Panel rasprava donijela je sudionicima foruma iskustva iz različitih perspektiva:
Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarskog govorio je o dosadašnjem iskustvu devet projekata kroz koje je sufinanciranje EU iznosilo više od 2 milijuna EUR. Pri tome je naglasio različitost ciljeva koje su uspjeli ostvariti. Tako su kroz projekt „Razvoj predškolskog inkluzivnog modela“ provedene edukativne aktivnosti, pripremljen priručnik, vrtić je opremljen didaktikom potrebnom za rad s djecom s teškoćama, a u rad je uključeno pet pomoćnika u odgojnim skupinama. Projekt „Štedi“ značajno je smanjio potrošnju električne energije za rasvjetu sakralnih objekata, dok je pet kulturno-povijesnih objekata na području Republike Hrvatske i Republike Slovenije obnovljeno putem projekta „Probuđena kulturna baština“.
Jasna Golubić, pročelnica upravnog odjela za izgradnju grada i upravljanje imovinom Grada Koprivnice, na panelu je iznijela iskustva gradnje niskoenergetskih objekata. „Jednom kad počnete tako razmišljati, onda se i na svim ostalim područjima jednostavno odmah sjetite takve dodane vrijednosti. Tako trenutno pripremamo projekt škole po standardu gotovo nulte potrošnje energije, koja bi se trebala graditi 2016. godine.“, rekla je Golubić te dodatno iznijela i pozitivna iskustva javno-privatnog partnerstva kroz koje su izgradili školu pri čemu je posebno naglasila da su isti profesori i isti učenici nakon uvođenja jednosmjenske nastave počeli ostvarivati izuzetne školske rezultate.
Tvrtka Zagrebgradnja trenutno gradi jedan projekt sufinanciran kroz fondove EU. U tom kontekstu, Branko Vojnović, direktor tvrtke, na panelu je rekao da su spremni za nove uvjete koje pred njih stavljaju pravila takvih projekata. „Kvalitetu našeg rada dokazali smo i činjenicom što smo u Austriji potpisali ugovor o gradnji 60 stanova. No, znate li zašto smo morali raskinuti taj ugovor? Zato jer Austrija ima zabranu rada za strane građevinske tvrtke, jednostavno nam nisu dali dozvolu za rad. Mislim da je izuzetno važno da i Hrvatska prepozna važnost lokalnih poduzetnika, da s jedne strane stvori okruženje u kojem će se u Hrvatskoj koristiti lokalni resursi, a s druge strane da omogući izvoz usluga hrvatskih građevinskih tvrtki.“, zaključio je Vojnović.
Danica Jelenić, direktorica tvrtke Beton Lučko također ima pozitivno iskustvo sufinanciranja projekata kroz fondove EU. Zajedno s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i još nekoliko partnera sudjelovali su u dva projekta razvoja inovacija u građevinskim materijalima: Ruconbar – visoko apsorbirajuća barijera za zaštitu od buke, te Eco-sandwich – predgotovljeni zidni paneli s recikliranim agregatom, pogodni za brzu gradnju zgrada gotovo nulte energije. „Prošle godine osnovali smo klaster konkurentnosti građevinske industrije. Do tad se kroz institucije vrlo malo razgovaralo o građevinskoj industriji. Sad imamo platformu za sudjelovanje, te razvoj građevinskog sektora, a u budućnosti objavit će se i natječaji za sredstva iz EU fondova koji će biti namijenjeni upravo klasterima.“, rekla je Jelenić.
Petra Škevin iz Filipović poslovnog savjetovanja iznijela je preporuke iz perspektive savjetnika u razvoju nekretnina. Naime, u pripremi projekata koji se sufinanciraju iz fondova EU vrlo je važna s jedne strane kreativnost, a s druge strane određivanje problema koji želimo riješiti te kvalitetna komunikacija i partnerstvo svih sudionika procesa. „Gradnja mosta koji povezuje dvije općine ili grada ne može biti svrha projekta. Važno je odrediti problem kojeg želimo riješiti, npr. povećanje konkurentnosti poduzetnika nekog područja kojem treba brži pristup tržištu ili želimo povezati različite krajeve i ostvariti mobilnost radne snage. Tek u sljedećem koraku, analizom različitih načina na koje možemo riješiti taj problem, kao moguće rješenje može biti gradnja mosta ili nešto drugo.“, ilustrirala je Škevin te nadodala da će Filipović poslovno savjetovanje u veljači održati konferenciju o financiranju iz fondova EU.
Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima u Hrvatskoj zaključio je panel svojim sedmogodišnjim iskustvom u Slovačkoj: „Slovačka je u smislu sufinanciranja iz EU prošla sve ovo što mi sad prolazimo. Bili su toliko uspješni da su doslovno svi građevinari sudjelovali u takvim projektima, a kroz obnovu i izgradnju brojna su se mjesta u potpunosti promijenila. Želim nam svima dovoljno proaktivnosti, inovativnosti i međusobne suradnje da kroz sredstva koja nam stoje na raspolaganju stvorimo najbolju dobrobit za lokalne zajednice u kojima živimo i radimo.“, rekao je Šišinački.
Album sa slikama možete pogledati na Facebook stranici Holcim Hrvatska.
Srdačan pozdrav,
Komunikacije
* * * * * * *
Holcim Hrvatska je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih dobavljača cementa i agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), odnosno transportnog betona i asfalta, te usluga. Holcim Grupa zapošljava preko 70.000 radnika u više od 70 zemalja svijeta, temeljeći svoje cjelokupno poslovanje na načelima održivog razvoja.
Holcim je međunarodna, uspješna tvrtka. Sposobni smo odrediti jasan fokus u svim našim segmentima, te smo na taj način sadašnjim i potencijalnim kupcima pouzdan partner i u teškim vremenima.
* * * * * * *
Za komunikacije Holcima Hrvatska: Julija Škoro, julija.skoro@holcim.com, 098 299 172