HUPFAS s dvije studentske udruge kampanjom želi osvijestiti kako obnove škola nisu samo ulaganja u zidove već u mlade i njihovo obrazovanje
Obnovimo škole, obnovimo budućnost informativna je, edukacijska i komunikacijska kampanja koja je usmjerena na podizanje razine svijesti o važnosti obnova obrazovnih zgrada te njihovog utjecaja na kvalitetu učenja i rada, razvoj lokalnih zajednica kao i cijelog društva, a lansirana je prošlog petka u Zagrebu.
Nositelj kampanje je Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), a partneri na projektu su RENOVATE EUROPE kampanja iz Bruxellesa, Hrvatska akademska zajednica (HAZ) i Studentska udruga za promicanje energetske učinkovitosti i savjetovanje (SUPEUS). Kampanju je podržao Hrvatski savjet za zelenu gradnju, Hrvatska udruga poslodavaca kao i Hrvatska gospodarska komora.
Cilj kampanje je podići svijest o izravnoj povezanosti zgrada i kvalitete učenja i boravka u školama te važnosti ulaganja u energetski učinkovite obrazovne zgrade. Moto kampanje je – sve škole u Hrvatskoj obnovljene do 2035.
U prekrasnoj knjižnici novoobnovljene Gornjogradske gimnazije okupili su se predstavnici europske, nacionalne i lokalne vlasti, bankarskog sektora, građevinske industrije i developera, civilnog sektora, nezavisni stručnjaci, studenti, učenici, njihovi profesori i ravnatelji. Anita Perišić, ravnateljica Gornjogradske gimnazije u pozdravnom govoru je podijelila iskustva s obnovom u koju je uloženo 23 milijuna eura i cijela jedna generacija učenika nije fizički pohađalo ovu školu jer je obnova trajala više od četiri godine. Istaknula je kako je sada škola sigurnija, ugodnija, ljepša te su i povećali prostor i sada nastavu imaju u jednoj smjeni.
Raspravljali su o iskustvima same obnove kao i pozitivnim efektima iste te kako bi njihova iskustva mogla pomoći da se značajno poveća broj obnovljenih zgrada u narednih nekoliko godina. Jedna od tema svakako je bilo financiranje obnova budući da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti završen, a novo financijsko razdoblje počinje tek od 2028. godine. Preporuka je da se već sada počinju pripremati projektne dokumentacije kako bi već od početka 2028. godine mogli prijaviti na javne pozive za sufinanciranje. Moglo se čuti kako se s obzirom na ogromne potrebe za obnovama, uz ograničena financijska sredstva iz nacionalnih i EU fondova treba razmišljati o manjem postotku sufinanciranja koji je do sada iznosio od 50 do 60 posto. Sufinanciranjem od 30 posto obuhvatio bi se puno veći broj zgrada koje bi prošle obnove. S tim u vezi istaknuta je velika uloga bankarskog sektora koji će morati biti spreman s poticajnim ponudama za financiranje preostalog iznosa, a što je u ostalom i predviđeno Direktivom o energetskim svojstvima zgrada koja bankama zadaje puni aktivniju ulogu u obnovama zgrada. Sudionici su isticali da obnova ne smije biti samo pitanje uštede energije već da se pri tome vodi briga o boljoj kvaliteti unutrašnjih uvjeta, većoj sigurnost od požara, većoj potresnoj otpornosti i lakšoj pristupačnosti.
Diana Horvat iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je Nacionalni plan obnove zgrada, novi strateški dokument koji predviđa obnovu postojećih zgrada tako da do 2050. postanu zgrade s nultim emisijama. Nacrt su Europskoj komisiji dostavili prije roka, a konačni dokument treba biti finaliziran do kraja ove godine. Prema tom planu obrazovne zgrade čine oko 15 posto nestambenih zgrada. Procjenjuju da će za obnove zgrada u sljedeće četiri godine biti potrebno više od 7 milijardi eura investicija, a iz poznatih izvora imamo na raspolaganju nešto više od jedne milijarde, odnosno nešto više od jedne sedmine ukupnih potreba.
Olja Milošević iz istog Ministarstva tom je prilikom istaknula kako je Hrvatska do sada postigla iznimne rezultate te naglasila da je u Hrvatskoj do sada energetski obnovljeno 660 obrazovnih zgrada odnosno 1,7 milijuna četvornih metara, uz oko milijardu eura bespovratnih sredstava. Među njima je 50 visokoškolskih ustanova. Na konkretnim primjerima obnova škola pokazala je kako su postignute uštede energije do čak 80 posto. Na Gospodarskoj školi u Čakovcu potrebna energija za grijanje smanjena je za 68 posto, a potrošnja primarne energije za 78 posto. Naglasila je zadnji poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora u kojem je osigurano 106 milijuna eura.
Ivana Miliša Klarić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba sa sudionicima je podijelila iskustva Grada Zagreba u obnovama dvadesetak škola te naglasila kako već sada aktivno rade na objedinjenim projektima, ne samo obnove, nego i dogradnje škola kako bi se povećao njihov kapacitet i omogućila jednosmjenska nastava. Također je primijetila da se na otvorene natječaje javlja veći broj tvrtki nego što je to ranije bio slučaj.
Među sudionicima se razvila zanimljiva rasprava o tome na koji način ispuniti jaz od šest milijardi eura koji nedostaju za pokretanje zadanih obnova postojećih zgrada. Ivan Šerić, nezavisni stručnjak, istaknuo je potrebu za većim udjelom obnova po ESCO modelu, ne samo u javnom već i u stambenom sektoru. On uključuje značajnije sudjelovanje privatnih tvrtki u financiranju obnova čime bi se direktno rasteretio javni i EU budžet. Zlatko Križan, direktor ESCO firme Neos podržao je ovu ideju budući da imaju pozitivna iskustva u obnovama zgrada javnog sektora, prema ESCO modelu koji nudi jedno od brzih i učinkovitih načina financiranja i provedbe obnove zgrada.
Sudionici su otvorili temu sufinanciranja cijene energije za što se osiguravaju ogromni budžeti, a koji bi se mogli usmjeriti na investicije u obnove nakon kojih bi neupitno potreba za energijom bila daleko manja, a samim time i računi. Ulaganjem u obnove čuvaju se i otvaraju radna mjesta, a zgrade pružaju bolje uvjete boravka i rada.
Tanja Mance i Katarina Sikavica iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju odnosno Hrvatske gospodarske komore, koji su ujedno i partneri kampanje složile su se da u kreiranju politika moraju sudjelovati stručnjaci i predstavnici gospodarskog sektora jer oni imaju izravno iskustvo iz prakse i njihov doprinos je nezamjenjiv kako bismo svi skupa ostvarili zadane, vrlo ambiciozne ciljeve.
Nekadašnje studentice Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a danas mlade znanstvenice, Iva Mraz i Sara Ugrinić istaknule su kako je važno da obnova bude sveobuhvatna i da vodi računa o stvarnim potrebama ljudi koji će tu zgradu nakon obnove koristiti i kako je suradnja projektanata i stvarnih korisnika jako bitna i prije početka same obnove. Istaknule su kako su naknadni radovi ili popravci skupi i nepotrebni, a pravovremenom suradnjom i komunikacijom se mogu izbjeći.
Romana Vrca i Krešimir Benjak iz HUPFAS-a naglasili su kako je iznimno važno da izvođači radova prate preporuke struke i proizvođača te podsjetili da je HUPFAS izradio tehničke smjernice za izradu fasada, a koje su upravo kako bi bile dostupne svima besplatne i mogu se preuzeti na stranicama udruge.
Ante Šarić, nacionalni dopredsjednik HAZ-a je naglasio potrebu da se upravo o ovim temama puno više priča i tu vidi aktivnu ulogu studenata kao budućih lidera i donositelja odluka. Naglasio je da s obzirom na to da će Nacionalni plan obnove zgrada biti aktivan do 2050. godine tu vidi veliku ulogu današnjih studenata i upravo iz tog razloga njihova edukacije i podizanje razine svijesti je neophodna bez obzira na što oni danas studiraju jer je to tema koja se tiče svih nas. S njim se slaže i Tin Dujić, član uprave SUPEUS-a koji je naglasio kako njihova udruga već 15 godina okuplja studente različitih fakulteta i ulaže velike napore u njihovu edukaciju o energetskoj učinkovitosti zgrada.
Anđelka Toto Ormuž je istaknula kako hrvatski građani na bankama imaju štednju u iznosu od 43 milijarde eura i da će neupitno biti potrebno pokrenuti privatni kapital jer će se time osigurati aktivnost građevinskog sektora kao pokretača gospodarskih aktivnosti. Sudionici su se složili kako je potrebno osnovati svojevrsni pretkrizni think-tank kako bi se osmislili kvalitetni i provedivi financijski instrumenti za obnove zgrada, a u kojem bi trebali sudjelovati predstavnici svih sektora.
Događaju su posebnu i svečanu notu dodale učenice Glazbene škole Frana Lhotke iz Siska. Gita Zrnić odsvirala je kompoziciju na violini dok je Barabra Ivšić svirala na flauti uz klavirsku pratnju profesorice Petre Kukavica i ravnatelja Tomislava Ivšića. Posebnost ove škole je da je ona prije obnove bila zapušteni i potresom teško oštećeni zatvor, a danas ovu modernu školu pohađa 450 učenika.
Link na cijelu kampanju možete pogledati OVDJE, udruge su također pokrenule i online peticiju OVDJE.
Srdačan pozdrav,
Anđelka Toto Ormuž
HUPFAS