U utorak, 08. studenog 2016. godine održao se GREEN TALKS pod nazivom: “ZAŠTO GRADITI ZELENO? – Zakonske smjernice, primjeri dobre prakse, proizvodi i usluge” na lokaciji Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije – Sveučilište u Splitu.
Organizator GREEN TALKS je Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suorganizaciji Hrvatske komore arhitekata, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije – Sveučilište u Splitu, Grada Splita te Splitsko-Dalmatinske županije i Društva arhitekata Splita.
GREEN TALKS otvorili su Snježana Turalija ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, dr.sc. Boris Trogrlić, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije – Sveučilišta u Splitu te Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita.
Dr.sc. Boris Trogrlić je istaknuo, povodom održavanja GREEN TALKS, da se u Dalmaciji gradi održivo već stoljećima prije te da se ta iskustva starih graditelja implementiraju u nove procese i studije uz primjenu novih tehnologija.
Specijalni gost GREEN TALKS bila je gđa. Marija Vuković, dip.inž.arhitekture, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša ispred Splitsko Dalmatinske županije.
U okviru GREEN TALKS, Snježana Turalija ukratko je nazočnima objasnila benefite zelene i održive gradnje, te projekte i edukacije koje HSZG provodi. Istaknula je da će od 2018. godine svaki novi javni objekt morati biti izgrađen prema principima tzv. nZeb zgrade, što znači zgrada nulte potrošnje energije, odnosno zgrada će onoliko koliko potroši, morati proizvesti iz obnovljivih izvora energije. Također, istaknula je projekt BUILD UPON, čiji je glavni cilj međusektorski dijalog za pomoć u izradi nove dugoročne strategije energetske obnove zgrada u RH. Poseban gost GREEN TALKS bio je prof. mr.sc. Boris Koružnjak, Arhitektonski fakultet Zagreb, koji je održao prezentaciju na temu „Sportski objekti u kontekstu održivosti“. Zeleni sponzori simpozija bili su tvrtke: Wienerberger s promo filmom „CASE STUDY-a E-kuća 2020“, Firestone s temom „Dugotrajnost hidroizolacija kao aspekt održivosti“, Inoutic/Deceuninck s temom „Inoutic PVC profili“, Fibran Nord s temom „Svestrana primjena XPS-a u zgradarstvu“, Caparol s temom „Energetski učinkoviti i održivi materijali“ te tvrtka Dilj (Nexe crijep) s prezentacijom „Pravilna primjena-jamstvo uspjeha“. Sponzori i predavači su se predstavili s pojedinačnim temama te su se osvrnuli na mogućnosti i nove trendove u području inovativnog graditeljstva.
Simpoziju je prisustvovalo 50ak stručnjaka iz područja arhitekture, građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike, ekonomije, i šire zainteresirane javnosti te konzervatora i studenata, a simpozij je dio sustavne edukacije o zelenoj gradnji koju u Hrvatskoj provodi HSZG (www.gbccroatia.org) kao dio Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (www.worldgbc.org).
PARTNERI PROJEKTA E KUĆA 2020
DODATAK PROGRAMU:
„Sportski objekti u kontekstu održivosti“
Mr. sc. Boris Koružnjak, Arhitektonski fakultet Zagreb
POLIVALENTNOST – ENERGETSKA UČINKOVITOST SPORTSKIH DVORANA NA PRIMJERU ARENA I MALIH DVORANA U HRVATSKOJ
Sportske građevine su osnovna pretpostavka i najvidljiviji dio svake sportske aktivnosti.
Svojom pozicijom, oblikovanjem, tehnologijom izgradnje, upotrijebljenim materijalima te procesima djelovanja i korištenja, bitan su element u utjecaju na održivost okoliša kao i energetsku učinkovitost.
Principi održivosti i zaštite okoliša sportom(1) između ostalog uključuju i brižljivo planiranje, projektiranje, izgradnju i gospodarenje sportskom infrastrukturom.
Ciljevi zaštite sportom i sportskim građevinama su zapravo opći:
- očuvanje biološke raznolikosti, zaštita ekosustava,
- unapređenje šireg prostornog konteksta sportske građevine,
- očuvanje kvalitete krajolika i kulturološkog nasljeđa,
- sprečavanje ili smanjenje zagađenja tla, vode i zraka i gospodarenje energijom i
otpadom.
Održivost ili obzirnost je princip djelovanja u zaštiti okoliša.
Komparativna analiza nekoliko specifičnih sportskih dvorana u Hrvatskoj bazirana na kritičkom preispitivanju projektnih programa, urbanističkim, ekonomskim i ekološkim pokazateljima o realnosti namjene i kapaciteta uz sagledavanje mogućnosti kadrovskog i financijskog potencijala investitora u optimalnom gospodarenju pokazuje sav nesrazmjer u primjeni principa održivosti.
Predlaže se, uz obaveznu zakonsku legislativu (normativi – jučer, danas, sutra), multidisciplinarni – integrirani pristup planiranju (studije razvoja – sport i teritorij, sport i zdravlje, sport i edukacija, sport i priroda, sport i obnova društva, sport i grad), projektiranju i provedbi projekata sportske infrastrukture na principima održivog razvoja (troškovi u korelaciji sa utrošenim materijalom, vremenom i energijom uz istovremeno povećanje sigurnosti i kvalitete).