Fit-to-NZEB, projekt u sklopu programa Obzor 2020 nastavio je nasljeđe inicijative BUILD UP Skills odnosno projekta Croskills u području graditeljskih vještina. Projekt Fit-to-NZEB imao je za cilj povećanje kompetencija i vještina građevinskih stručnjaka u 7 europskih zemalja – Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj , Irskoj, Italiji i Rumunjskoj – kroz jedinstvene obrazovne programe i pilot-obuke, što će sasvim sigurno pridonijeti kvaliteti i opsegu dubinske energetske obnove zgrada u partnerskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
Kao što je poznato, Europska komisija je usredotočena na poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada kako bi se postigli ciljevi postavljeni za 2020., 2030. i 2050. a koji su vezani uz smanjenje potrošnje energije u zgradama.
Poznato je da će države članice, uključujući i Hrvatsku, osigurati da od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade gotovo nulte energije (NZEB). S druge strane se postavlja pitanje energetske obnove postojećih zgrada.
Buildings Performance Institute Europe (BPIE) je utvrdio da je u 2017. godini samo 3% zgrada u EU ocijenjeno kao visoko energetski učinkovitim zgradama (s energetskim certifikatom A ili boljim), a preostalih 97% zgrada treba energetsku obnovu kako bi se dostigli ciljevi dekarbonizacije postavljeni za 2050. godinu. Međutim, do sada su stope obnove u EU niske, te se pokazuje da energetska obnova postojećih zgrada postaje pravi izazov smislu postizanja ciljane energetske učinkovitosti. Složenost procesa obnove energetske učinkovitosti vidljiva je iz činjenice da se ne postižu ciljane (projektirane) uštede u stvarnom korištenju zgrada, već nešto niže vrijednosti, ali i time što je samo 0,4-1,2% (ovisno o zemlji) obnovljenih zgrada svake godine.
U „Godišnjem izvješću o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti“ dan je pregled ostvarenih kumulativnih ušteda u razdoblju od 2014. do 2016. godine te je procijenjena ukupna površina obnovljenog fonda zgrada kroz programe energetske obnove u iznosu od 2.172.440 m2 (1,2 %) korisne površine, a potrebno je obnoviti još 190.346.560 m2 korisne površine zgrada (98,8 %) do 2050. godine. Postizanje ciljane energetske obnove po stopi od 3% godišnje do 2050. godine zahtijeva mobilizaciju značajnih investicijskih i operativnih troškova, koji se procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Nacrt Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (MGiPU, rujan 2017.) predviđa izravan učinak programa obnove nacionalnog fonda zgrada na zapošljavanje u građevinarstvu te se navodi potreba otvaranja i do 26 000 novih radnih mjesta (do (uključivo i) 2020. godinu). Jasno je da se ovdje radi o velikoj mobilizaciji resursa, osobito rada u graditeljstvu, potencijal mobilizacije može se grubo procijeniti na 40 – 50% angažmana resursa u građevinarstvu u odnosu na 2016. godinu.
Iz dosadašnjeg iskustva autora, izgradnja nZEB-a i dubinska energetska obnova zgrada općenito se pokazala složenim procesom za građevinsku industriju. I NZEB i dubinska energetska obnova zgrada zahtijevaju promjenu poslovanja kao i uobičajenih postupaka svih uključenih dionika, uključujući arhitekte, inženjere građevinarstva i strojarstva, voditelje gradilišta i građevinske radnike (obrtnike).
Pokazuje se da je jedan od najvećih problema koji se pritom javljaju nedostatak kvalificiranih inženjera i radnika na gradilištima koji posjeduju potrebne vještine za gradnju visokokvalitetnih NZEB zgrada te energetskih obnova. Ovdje se misli na osiguranje zdravih životnih uvjeta za stanare, bez ikakvih grešaka u izgradnji koje bi se tijekom korištenja manifestirale kao građevinska šteta i osiguravanja da se u uporabi troši projektirana količina energije. Stoga je od ključnog značaja poboljšanje kompetencija stručnjaka koji su vezani uz gradnju NZEB zgrada i dubinsku energetsku obnovu, uključujući građevinske radnike različitih zanimanja vezanih uz energetsku učinkovitost.
Postoje brojni primjeri gdje je provedba mjera energetske učinkovitosti prouzročila štetu i / ili loša svojstva zgrada u korištenju, a sve zbog nedostatka kompetencija projektanata, građevinskih radnika i / ili nadzornih inženjera.
Slika 1: Primjeri loše energetske obnove u Hrvatskoj
Kvalitetan projekt obnove nije onaj koji rezultira samo uštedama energije, već i onaj koji Vam povećava ugodnost boravka, osigurava čisti zrak unutar zgrade, poboljšava Vaše zdravlje te na kraju, onaj koji Vas čini sretnim i zadovoljnim uz dobro uložen novac.
Osim činjenice da je nedostatak kvalitete često uzrokovan nedostatkom kompetencija, svi uključeni u projekt gradnju NZEB-a ili dubinske energetske obnove zgrada moraju biti svjesni novih i nadolazećih izazova koji se odnose na NZEB. To uključuje nove materijale i proizvode, integraciju obnovljivih izvora energije, nove sustave ili procese i korištenje BIM alata. Navedeno dovodi do zaključka da se stručno usavršavanje koje se odnosi na energetsku učinkovitost i NZEB treba provoditi kroz cijeli lanac dionika (projektanti, arhitekti, inženjeri, upravitelji zgrada, tehničari, instalateri i radnici).
Između ostalog, dopunjena EPBD II direktiva (2018/844) nedostatak kvalificiranih i certificiranih građevinskih stručnjaka ističe u članku 10. stavku 6. gdje se navodi sljedeće: „6. Države članice povezuju svoje financijske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:
(a) energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije”
Navedeni članak daje državama članicama mogućnost da uvedu obrazovane i obučene radnike te kvalificirane stručnjake pri razmatranju financijskih mjera za energetsku obnovu zgrada. Još se mora vidjeti kako će se određene države članice pozabaviti ovim člankom direktive (2018/844) tijekom njezine implementacije u nacionalna zakonodavstva, ali se svakako može reći da sada barem postoji mogućnost promicanja kompetentne radne snage kako bi se postigla kvalitetnija obnova postojećih zgrada.
Navedeni podaci te poznata problematika nedostatka kvalificirane radne snage u graditeljstvu ukazuju na hitnu potrebu obrazovanja stručnjaka svih razina u području dubinske energetske obnove.
Jasno je da povećanje broja kvalificiranih građevinskih stručnjaka na svim razinama izravno je povezano s dostupnosti i kvalitetom programa izobrazbe i usavršavanja te uključivanjem izobrazbe o inteligentnim mjerama energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije u izobrazbu o dubinskoj energetskoj obnovi zgrada. Zbog toga je razvijena obrazovna shema u sklopu Obzor 2020 projekta Fit-to-NZEB definirana je u skladu s europskim kvalifikacijskim okvirom (European Qualification Framework – EQF) za razine 3-7 (trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje – visokoškolsko obrazovanje). Pri tome je provedena analiza postojećih programa te su identificirani ishodi učenja dostupnih programa u svakoj ciljnoj zemlji, identificirani su postojeći nedostatci i preporuke za daljnji razvoj ili modifikaciju sustava obrazovanja u području dubinske energetske obnove zgrada.
Kroz svoje trajanje (lipanj 2017. – lipanj 2019.) projekt Fit-to-nZEB povećao je kompetencije i vještine građevinskih stručnjaka u području dubinske energetske obnove zgrada u ciljanim zemljama (Češka, Rumunjska, Bugarska, Italija, Hrvatska, Irska i Grčka). Aktivnosti su se održavale kroz jedinstvene obrazovne programe koje je razvio konzorcij, a koji će doprinijeti kvaliteti i opsegu dubinske energetske obnove zgrada.
Danas smo ponosni na sljedeće rezultate:
- Potpuna revizija programa i materijala za obuku za obnove;
- Skup ishoda učenja za 17 tema vezanih uz dubinsku energetsku obnovu, distribuiran prema relevantnim razinama europskog kvalifikacijskog okvira (EQF-a);
- 7 programa izobrazbe, od srednjoškolskih programa preko sveučilišnih diplomskih programa do kratkih programa stručnog usavršavanja za inženjere i arhitekte;
- Materijali za obuku o svakoj od 17 tema, uključujući bilješke, prezentacije, vježbe, ispitna pitanja i reference;
- Potpuno opremljene institucije za obuku u 7 europskih zemalja;
- Više od 150 novo obučenih trenera, sposobnih isporučiti definirani sadržaj obuke uz pomoć pomagala za praktični dio izobrazbe;
- 20 pilot-izobrazbi provedenih na sveučilištima, srednjim stručnim školama i centrima za strukovno obrazovanje, uz kontinuirano praćenje za poboljšanje programa osposobljavanja;
- Više od 10 memoranduma o razumijevanju s pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja koji su spremni koristiti nove programe i materijale za izobrazbu;
- Velika i stalno rastuća mreža predanih profesionalaca za koje je dubinska energetska obnova postala dio svakodnevne rutine i izvor profesionalnog ponosa i identiteta.
Skup ishoda učenja je slobodno dostupan na našoj web stranici www.fit-to-nzeb.com.
Navedeni program predložen je kao jedan modula u programu stručnog usavršavanja Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te će na taj način biti omogućeno svim zainteresiranim inženjerima i arhitektima.
Slika 2: Primjeri provođenja praktične izobrazbe studenata
FINANCIRANJE:
Program Europske Unije Obzor 2020 za istraživanje i inovacije upravljan od strane Europske agencije za mala i srednja poduzeća (EASME).
DODATNE INFORMACIJE:
Bojan Milovanović, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski, Tel.: 01/4639 316, email: bmilovanovic@grad.hr
Odgovornost za sadržaj ove publikacije leži isključivo na autorima. Publikacija ne odražava nužno mišljenje Europske unije. Ni EASME ni Europska komisija nisu odgovorne za eventualnu upotrebu informacija sadržanih u publikaciji.
Pripremio:
Doc.dr.sc. Bojan Milovanović