Kružno gospodarstvo mijenja dosadašnji model „uzmi – iskoristi – odbaci“ i stavlja naglasak na održivost proizvoda tijekom njihovog cijelog životnog ciklusa. Građevinski sektor, kao jedan od najvećih potrošača i izvora otpada, ima izvrstan potencijal za primjenjivanje kružnih načela, od sprječavanja nastanka otpada do ponovne uporabe i recikliranja materijala. Ako se materijali tijekom izgradnje pravilno evidentiraju, a pri uklanjanju pažljivo demontiraju, mogu se ponovno iskoristiti ili reciklirati nakon što zgrada dosegne kraj svog životnog vijeka. Na taj način se zgrade mogu promatrati kao tzv. „banke materijala“, odnosno privremena skladišta resursa koji trenutno služe jednoj svrsi, ali imaju potencijal za novu namjenu u budućnosti.
Kroz članak je obuhvaćena primjena načela kružnog gospodarstva u graditeljstvu, a temelji se na edukacijskom materijalu razvijenom u okviru projekta TOP CLeveR za stručnjake u građevinskom sektoru.
Kružno gospodarstvo dobiva sve više na važnosti na globalnoj razini, a usklađeno je s brojnim međunarodnim i europskim politikama i inicijativama poput; Europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma, Programa globalnog razvoja do 2030. (Agenda 2030.), Nove urbane agende, Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, Uredbe o ekološkom dizajnu proizvoda, Direktive o otpadu kojima je cilj poboljšati učinkovitost resursa, smanjiti količine otpada i povećati konkurentnost europske industrije. Također, postoje i brojni europski tehnički standardi koji podupiru kružne prakse u graditeljstvu, poput EN 15978 koji propisuje metodologiju za kvantificiranje i prikazivanje utjecaja zgrade na okoliš pomoću procjene cijelog životnog ciklusa zgrada (Life Cycle Assessment – LCA). Postoje i drugi specijalizirani alati poput informacijskog modeliranja zgrada (Building Information Modeling – BIM) i sličnih rješenja koja omogućuju učinkovitije planiranje, upravljanje i praćenje korištenja resursa u svim fazama životnog ciklusa građevina.
Kako smanjiti korištenje resursa u graditeljstvu?
Jedan od ključnih koraka je preispitivanje potrebe za novom gradnjom. Kada god je moguće, prednost treba dati obnovi i prenamjeni postojećih objekata uz maksimalno iskorištavanje postojećih građevinskih elemenata i infrastrukture. Iako obnova zgrada može zahtijevati određene intervencije koje povećavaju ugrađene emisije ugljika, njihova energetska obnova značajno smanjuje emisije u fazi uporabe. Potrebno je učinkovitije koristiti postojeći fond zgrada i prostora, uključujući prenamjenu zapuštenih urbanih područja, nadogradnju postojećih objekata te aktivaciju napuštenih prostora kroz njihovo intenzivnije korištenje.
Ako je nova gradnja neizbježna, zgrade treba projektirati tako da troše što manje resursa, koriste održive materijale, minimiziraju otpad i primjenjuju održive metode gradnje.
Dostatnost u praksi: pametnije korištenje prostora za održivu budućnost
Koncept dostatnosti (eng. sufficiency) u graditeljstvu podrazumijeva pristup koji nastoji zadovoljiti stvarne potrebe uz minimalan utjecaj na okoliš. Umjesto automatskog oslanjanja na novu gradnju, dostatnost potiče korištenje postojećih resursa, primjerice, kroz prenamjenu zgrada, racionalnije korištenje prostora i smanjenje potrošnje energije tijekom uporabe. Takve mjere ne samo da umanjuju potrebu za novim materijalima i energijom, već značajno smanjuju emisije stakleničkih plinova, pritisak na zemljište i troškove infrastrukture.
Primjeri dobre prakse pokazuju kako ovaj pristup funkcionira u stvarnom životu.
Dublin, Irska – dva napuštena uredska bloka, prenamijenjena su u 86 stanova za socijalno stanovanje za više od 200 osoba. Zgrade su nadograđene za jedan kat i opremljene suvremenim, solarnim sustavima grijanja i ventilacije. Ukupne emisije ugljika tijekom cijelog životnog ciklusa, smanjene su za 62% u odnosu na gradnju novih zgrada iste namjene.
Bruxelless, Belgija – 1Toit2Ages (Jedan krov, dvije dobi) – međugeneracijski program koji omogućuje starijim osobama da studentima ponude višak prostora u svom domu. Projekt je pokrenut 2009. u Bruxellesu, a kasnije proširen i na Valoniju, i do sada je povezao više od 5.200 domaćina i studenata.
Ovi primjeri pokazuju da dostatnost nije samo tehnička mjera, već strateški pristup koji doprinosi i okolišnoj održivosti i većoj društvenoj pravednosti.
TOP CLeveR (Training and Outreach Programmes for a Circular and Level(s) based Revolution) je projekt financiran iz programa LIFE, a cilj mu je osposobiti građevinske radnike i inženjere za primjenu održivih praksi u graditeljstvu te učinkovito upravljanje utjecajem zgrada na okoliš. Projekt posebno podupire primjenu Level(s) okvira, europskog alata za praćenje održivosti zgrada tijekom njihovog cijelog životnog vijeka. Više o projektu pročitajte ovdje.