Građevinska industrija je na velikoj prekretnici. Nakon uspješnog oporavka od globalne ekonomske krize se u ovom sektoru trenutno odvija pravi „boom“ te se na svjetskoj razini očekuje prosječan godišnji porast od 3,6%. Istovremeno, istraživanja privatne organizacije „Savjet za zelenu gradnju“ (eng. Green Building Council) u SAD-u su pokazala da 40% svjetske energetske potrošnje otpada upravo na građevinsku industriju.
Gradnja na različite načine utječe na okoliš pa su tako posljedice vidljive primjerice u promjeni kvalitete zraka ili vode. Dobivanje građevinskih materijala, odbacivanje građevinskog otpada kao i opskrba gradilišta i pripadajuće industrije energijom su čimbenici koji predstavljaju veliko klimatsko opterećenje. Na svjetskoj razini se godišnje potroši oko 400 milijuna tona građevinskog materijala.
Globalno gledano, oko 25% emisije stakleničkih plinova otpada na građevinsku industriju, a u Europi taj postotak iznosi čak 36%. Pri tom problem nije samo u procesu gradnje, već i u činjenici da iza njega ostaju trajne posljedice na okolišu. Veliki gradovi troše oko 2/3 globalnih energetskih rezervi. Uzimajući u obzir kombinaciju svih tih čimbenika, dolazimo do brojke od 70 % globalne emisije stakleničkih plinova koji tako nastaju.
Međutim, može se i drugačije. Održiva gradnja je koncept koji uzima u obzir važne aspekte kako bi se pravilnim planiranjem i izgradnjom zaštitio okoliš.