‘Imamo dobru podlogu za daljnji razvoj Hrvatske u principima zelene gradnje, a istovremeno se nacionalno tržište pozicionira kao jedno od najbrže rastućih u Europi’, ističe Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju
Hrvatski savjet za zelenu gradnju (Croatia GBC) sudjeluje u velikom broju projekata financiranih iz nacionalnih i EU izvora. U tome su se, kako ističu, pokazali odličnim stručnim partnerom. U okviru projekta najčešće sudjeluju u djelu radnih paketa koji se odnose na komunikaciju i organizaciju raznih događaja – radionica, sastanaka, konferencija i edukacija.
Dio su respektabilnog Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (WGBC) u kojem se nalazi 76 država s više od 36 tisuća članova. Ujedno je to jedna od najvećih svjetskih organizacija u ovom području i Europske regionalne mreže Savjeta za zelenu gradnju.
O poslovanju u doba pandemije koronavirusa i planovima za budućnost razgovarali smo s Deanom Smolarom, izvršnim direktorom Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kakvo je stanje na tržištu materijala za gradnju u ovo doba pandemije koronavirusa, posebice za zelenu gradnju?
U određenim kategorijama potražnja je rasla, dok je pak u nekim drugim pogledima potražanja padala. Dakle, u nekom prosjeku, potražnja za materijalima nije se bitno promijenila u ovo doba pandemije. Međutim, s obzirom na sva aktualna događanja, uključujući i potrese, naučili smo da u obnovama ne vrijedi štedjeti i da je u procesu obnove posebnu pažnju potrebno posvetiti odabiru kvalitetnih održivih materijala i obnovi koja zadovoljava elemente energetske učinkovitosti! Upravo to je bila tema nedavno održane GBC online edukacije: Održivi materijali u obnovama – Korištenje kvalitetnih i održivih materijala u energetskim obnovama, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, najveće organizacije u Hrvatskoj i svijetu koja se bavi područjem održive gradnje i energetske učinkovitosti. U okviru događaja, uvaženi stručnjaci govorili su upravo o važnosti primjene održivih materijala prilikom obnove te načinima financiranja.
Još uvijek smo u korona krizi, koja su očekivanja, kada će krenuti zelena gradnja, koji će se materijali koristiti, jesu li ljudi dovoljno osviješteni što se tiče recikliranih materijala?
Unatoč korona krizi, na projektima se radi kontinuirano, a koristi se široki spektar materijala prilikom gradnje. Postoji puno kriterija o kojima ovisi je li materijal održiv – da ima najmanji mogući utjecaj na okoliš, troši malo energije, da ga je moguće reciklirati, da je proizveden u blizini, energetski učinkovit, dugotrajan, da proizvodi minimalne količine otpada, da će imati dobar društveni utjecaj te da će biti cjenovno povoljan. Kontinuiranim edukacijama nastojimo poticati i osvještavati o svim elementima zelene i održive gradnje. S obzirom da je interes za edukacijama uistinu velik, možemo se pohvaliti da stvarno radimo na podizanju svijesti ključnih skupina – projektanata, arhitekta i inženjera građevinarstva i strojarstva, kao i cijele stručne javnosti, koji sa stečenim konkretnim znanjima dalje rade na projektima i koriste održive materijale, koji se u svom cjeloživotnom ciklusu mogu ponovno koristiti, odnosno reciklirati.
Osim toga, u okviru aktualnih potresnih događanja, Hrvatski savjet za zelenu gradnju nedavno je promovirao i projekt jednog GBC člana – Borisa Blaževića dipl.ing.građ., koji je pokrenuo projekt pomoći stanovnicima Banovine s četiri jasna cilja:
- Izgraditi modularno niskoenergetske kuće (nZEB) ljudima i obiteljima čiji su domovi srušeni ili trajno neupotrebljivi
- Uposliti lokalne proizvođačke i izvođačke firme, građevinare i obrtnike da grade modularne kuće te im osigurati besplatnu i stručnu inženjersku podršku za cijelo vrijeme projekta (projektiranje, stručni nadzor, edukacija izvođača)
- Omogućiti implementaciju kvalitetnih, održivih materijala i opreme
- Pomoći nabavkom i izgradnjom profesionalnih plastenika sa ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje u zaštićenom prostoru
U odnosu na ostale zemlje EU-a, gdje se nalazi Hrvatska u zelenoj gradnji?
Kao jedna od najmlađih članica Europske unije, Hrvatska je po pitanju integracije mehanizama, praksi i vrijednosti zelene gradnje, izrazito brzo ulovila korak s razvijenijim državama srednje i zapadne Europe. Primarno potaknute od strane organizacija poput Croatia GBC-ja, akademske zajednice i predstavnika industrije, promjene usmjerene prema implementaciji principa zelene gradnje, u kratkom su periodu postale dio rječnika javnog sektora, te snažnim zagovaračkim politikama potaknule donošenje brojnih propisa na nacionalnoj razini. Shodno tome, strateški propisi, kao što su, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine te Smjernice za zgrade gotovo nulte energije, samo su neki od akata doneseni kao dio nacionalnog usmjerenja prema održivim politikama i zelenim vrijednostima. Navedene inicijative stavljaju Hrvatsku u prvi red i na europskoj pozornici. Tako je Croatia GBC jedan od najpotentnijih nacionalnih predstavnika u europskoj mreži World GBC Europe s rastućim brojem projekata u partnerstvu s međunarodnim dionicima. Osim toga, edukativni program o zelenoj gradnji organiziran od strane Croatia GBC-ja, uz pravovremene radionice i događaje koji pokrivaju aktualnosti iz cjelokupnog sektora, aktivnosti su koje omogućavaju kontinuirano educiranje aktera iz nekoliko grana vezanih za područje gradnje, energetike i zaštite okoliša. Sve navedeno pruža podlogu za daljnji razvoj Hrvatske u principima zelene gradnje, a istovremeno pozicionira nacionalno tržište kao jedno od najbrže rastućih u Europi.