Kako pristupiti obnovi povijesnih zgrada? Je li moguće istovremeno očuvati njihovu kulturnu vrijednost i postići optimalan opseg energetske obnove?
Publikacija Očuvanje i obnova zgrada kulturne baštine u doba klimatske krize pruža odgovore upravo na ova pitanja. Publikacija sadrži brojne praktične primjere i rješenja koja će poslužiti kao koristan izvor inspiracije za konzervaciju i obnovu.
Publikaciju u on-line verziji možete preuzeti OVDJE.
Sveobuvhatna publikacija završni je proizvod dvogodišnjeg ClimBuild projekta kojeg su zajedno provodili Hrvatski savjet za zelenu gradnju te Zaklada Senzimir (Poljska). ClimBuild projekt je međunarodni projekt koji povezuje i educira dionike pri provedbi energetskih obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Do sada je tijekom projekta educirano više od 500 dionika u Hrvatskoj i Poljskoj te obuhvaćeno više od 30 gradova.
Kroz provedbu projekta je razvijen i alat koji bi mogao olakšati napredovanje kroz kompliciranu materiju
konzervacije, obnove ili nadogradnje. Riječ je o algoritmu – alatu koji sugerira načine kako nastaviti kroz procese analize i projektiranja. Algoritam je slijed radnji ili postupak koji vodi do izvedbe određenog zadatka olakšavajući rješenje problema u konačnom vremenu. Ima za cilj dovesti nas od određenog početnog stanja do željenog krajnjeg stanja.
Algoritam možete preuzeti ovdje.
Službeno predstavljanje publikacije i algoritma održat će se 15. rujna u hotelu Academia. Više informacija možete pronaći ovdje.
Izdvajamo iz uvoda: “Rješenja koja poboljšavaju karakteristike zgrade i služe zaštiti klime nisu uvijek primjenjiva na povijesnim zgradama. Svaka zgrada ima različitu povijest, stoga se opseg obnove ili rekonstrukcije mora odrediti pojedinačno za svaku građevinu, uz korištenje konzervatorskog znanja. Ta se spoznaja odnosi kako na popisane spomenike tako i na sve druge građevine građene tradicijskim tehnikama i materijalima.
Nedovoljan broj konzervacijskih stručnjaka i problemi u komunikaciji između različitih sudionika procesa obnove: investitora, arhitekata, projektanata i konzervatora, uvelike otežavaju široku primjenu praktičnog znanja o konzervaciji zgrada. Tijekom obnove ili nadogradnje povijesnih zgrada, treba voditi računa o nizu odnosa koji zahtijevaju vrlo široku analizu utjecaja elemenata, materijala i tehnologija primijenjenih na ljudsko zdravlje, građevinsku fiziku i svojstva, očuvanje povijesne supstance i kulturne baštine.
U ovoj publikaciji nastojimo sagledati te različite probleme iz nekoliko perspektiva karakterističnih za konzervaciju i modernizaciju te za teoriju i praksu. Osnovno pitanje koje primjenjuje teoriju i praksu, a zahtijeva poznavanje principa očuvanja tradicijske gradnje i pravog potencijala novih tehnologija je definiranje kriterija koje treba koristiti kako bismo osigurali da naše odluke u pogledu opsega konzervacije ili modernizacije, dubine zahvata, korištenja specifičnih tehnologija i materijala, budu zdrave, ekološki prihvatljive, ekonomski održive i da ne ugrožavaju kulturne vrijednosti zgrade i njezine okoline.”
Publikaciju preuzmite OVDJE.
Algoritam možete preuzeti ovdje.
Za bilo kakva pitanja i komentare, javite se na aleksandar.jelovac@gbccroatia.org
