U nastavku donosimo perspektivu lokalne samouprave koju nam predstavlja Tommi Halonen, voditelj ReCreate projekta u Gradu Tampere (Finska). Aktivnim sudjelovanjem grada u projektu s ciljem poticanja kružne gradnje došlo se do izvrsnih saznanja i pomaka koji služe kao primjer drugim europskim gradovima.
Tommi Halonen, voditelj projekta, Grad Tampere, Finska
Ponekad me pitaju: “Zašto Grad Tampere sudjeluje u projektu ReCreate i koja je naša uloga u tom projektu?” Možda je lakše razumjeti zašto sveučilište ili građevinska tvrtka sudjeluju u projektu čiji je cilj na inovativan način (de)konstruirati zgrade. No, što grad radi u ReCreate-u, pogotovo kada pilot projekt rušenja nije obuhvatio javnu zgradu? Iz moje perspektive, gradovi imaju dvije ključne uloge u cirkularnoj transformaciji:
Uloga 1: Razvijanje javnih procesa koji omogućuju provedbu rješenja za kružnu ekonomiju.
Prvo, gradovi imaju značajnu ulogu kao regulatori u građevinskoj industriji. Ako postoje bilo kakvi izazovi povezani s javnim regulativama koje onemogućuju ponovnu upotrebu materijala ili proces čine iznimno birokratskim, nemoguće je ili vrlo teško (ili skupo) razviti poslovanje temeljeno na ReCreate-u ili bilo kojem drugom rješenju za kružnu ekonomiju. Posebno su dvije stvari koje reguliraju gradske vlasti važne za razmotriti: (1) implikacije zakona o otpadu i (2) postupci odobravanja proizvoda.
(1) Tijekom projekta ReCreate, u Finskoj smo vodili rasprave s više dionika o tome trebaju li se ponovno korišteni građevinski materijali smatrati otpadom – neki su dionici bili protiv, a neki su podržali status otpada. Međutim, predstavnici gradske vlasti su u konačnici trebali donijeti odluku i odlučiti kako dalje. Najteže je bilo pronaći ravnotežu između zaštite okoliša i pretjerane (prekomjerne) birokracije. Na kraju su vlasti uspjele rastumačiti svoje politike tako da se u Finskoj ponovno korištene komponente ne smatraju otpadom kada su ispunjeni određeni preduvjeti. U trenutku pripreme ovoga bloga, dobili smo i službenu odluku da se elementi ReCreate-a ne smatraju otpadom što je veliki korak naprijed u finskoj industriji prema cirkularnosti.
(2) Gradovi također reguliraju odobrenje proizvoda koji uključuju ponovno korištene građevinske komponente. Za razliku od novih proizvoda, CE (conformité européenne) oznaka se ne primjenjuje na ponovno korištene proizvode. U Finskoj se proizvodi odobravaju kroz tzv. ‘proces odobrenja gradilišta’, koji reguliraju općinski građevinski nadzornici. Ne postoji prethodno iskustvo s ovim postupkom odobravanja. Stoga je situacija sada vrlo slična prethodno spomenutom slučaju: gradske vlasti ponovno moraju razviti prakse i politike koje osiguravaju ispunjenje bitnih tehničkih zahtjeva pri ponovnoj upotrebi komponenti, ali da ne budu previše opterećujući za praktičnu primjenu. U trenutku pisanja ovog bloga, raspravljalo se o ovim praksama s vlastima.
Uloga 2: Generiranje poticaja tvrtkama za razvoj kružne ekonomije.
Gradovi ne samo da pasivno omogućuju cirkularnu transformaciju, već mogu – i moraju – aktivno inicirati promjene. Naime, moji kolege i ja dobili smo povratne informacije od više tvrtki koje kažu da industrija, zbog rane faze razvoja kružne ekonomije, ne može prijeći na cirkularnost samo uz pomoć tržišnih pokretača i tržišne logike. Tvrtke su naglasile potrebu za javnim inicijativama koje stvaraju poticaje za razvoj kružne ekonomije. Gradovi imaju na raspolaganju političke instrumente koji mogu stvoriti taj tržišni poticaj. Najvažniji instrumenti su (1) javna nabava i (2) dodjela zemljišta.
(1) Tijekom projekta, imali smo više sastanaka i radionica s gradskim vlastima kako bi Tampere mogao uključiti ponovnu upotrebu u buduće procese javne nabave i građevinske projekte. Prije ili kasnije, ponovna upotreba građevinskih komponenti postat će dio javne nabave, a kada se to dogodi, imat će značajan utjecaj na tržište.
(2) Drugi politički instrument koji može pokrenuti promjenu je proces dodjele zemljišta. U Finskoj su lokalne vlasti najveći vlasnici zemljišta u urbanim područjima. Tradicionalno, ciljevi održivosti ili kružnosti nisu bili dio procesa dodjele zemljišta. Međutim, 2022. godine Grad Tampere je pokrenuo prvi natječaj s preduvjetom poštivanja principa cirkularnosti. Bio je to uspjeh s gotovo 20 projektnih prijava, a natječaj je popraćen s istaknutom medijskom pozornosti, kako u javnosti, tako i u stručnoj zajednici. Mnogi gradovi su se inspirirali i odlučili replicirati primjer natječaja s uvjetima kružnosti. Nakon toga, odlučili smo pokrenuti radnu skupinu s ciljem unaprijeđenja i ujedinjenja kriterija kružnosti za lokalnu samoupravu. Oko 30 stručnjaka radilo je na kriterijima godinu dana, a nakon što smo dobili povratne informacije putem radionica i seminara, uspjeli smo objaviti kriterije početkom ove godine. Motivira nas vidjeti utjecaj unaprijeđenih kriterija kada gradovi počnu uključivati kružnost u procese dodjele zemljišta i javne natječaje.
Sve u svemu, iako ovaj blog nije iscrpan popis svih uloga koje gradovi imaju u cirkularnoj transformaciji, nadam se da sam uspio istaknuti kako su gradovi jedni od ključnih igrača koji omogućuju tranziciju. Osobno mi je vrlo teško zamisliti kako bi industrija ostvarila prijelaz na kružnu ekonomiju u velikim razmjerima ako gradovi ne razvijaju javne politike i procese koji promiču kružnost.
