Europska Komisija izdala je priopćenje naglašavajući dugoročnu stratešku viziju za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Glavni je cilj izdati dugoročnu strategiju koja bi bila usklađena sa ciljevima koji su dogovoreni Pariškim sporazumom.
Strategija pokriva skoro sve EU politike i dosljedna je cilju Pariškog Sporazuma da se zadrži povećanje temperature ispod 2°C, odnosno u optimalnom slučaju ispod 1.5°C. Napravljeno je osam scenarija kako smanjiti stakleničke plinove, od kojih dva scenarija pokazuju kako Europa može postati potpuno klimatski neutralna i to su opcije koje preferira Komisija.
Strategija iskazuje da bi put prema klimatski neutralnom gospodarstvu trebao biti temeljen na zajedničkoj akciji postavljenoj na sedam glavnih strateških točaka. Prva točka naglašava potrebu da se “Maksimiziraju dobrobiti energetske efikasnosti uključujući zgrade nultih emisija”.
Strategija govori kako je u 2015. godini 40% ukupno potrošene energije odlazilo samo na zgrade, naglašavajući razne načine kako smanjiti utjecaj zgrada da bi se postiglo klimatski neutralno gospodarstvo do 2050.:
- Bolju izolaciju građevina i mjere poboljšanja stambenog fonda što bi smanjilo korištenje energije za grijanje
- Efikasniji proizvodi i uređaji
- Razvoj “pametnih” upravljačkih sustava građevina/uređaja
- Preostala potreba za energijom bi bila zadovoljena iz obnovljivih izvora grijanja (električna energija, toplane (na obnovljive izvore), eko plin i solarne termalne jedinice)
Shvaćajući kako 80% stambenog fonda u 2050. godini postoji već danas, Komisija poziva na integrirani pristup preko svih relevantnih politika i mobilizaciju svih aktera za modernizaciju izgrađenog okoliša. Bez uključenosti građana i poduzeća u neophodne procese renovacije ništa neće biti moguće napraviti.
Strategija također iskazuje još jednu ključnu točku, a to je: “Kompetitivna industrija EU i cirkularna ekonomija kao ključni faktor za smanjenje stakleničkih emisija”. To znači da će ponovna upotreba i reciklaža poboljšati kompetitivnost, stvoriti nove poslovne mogućnosti i poslove, te zahtijevati manje energije. Posljedica će biti manje zagađenje i manje emisije stakleničkih plinova. Nadalje, novi konstrukcijski materijali će odigrati važnu ulogu. Potreba da se zamijene trenutni, energetski intenzivni materijali, omogućiti će ponovnu snažniju uporabu tradicionalnih materijala kao što je drvo ili stvaranje novih kompozitnih materijala.
Shvaćajući poteškoće u smanjenju emisija vezanih za industrijske procese, strategija naglašava mogućnost korištenja opcija smanjenja emisija kao što su hvatanje i spremanje ugljičnog dioksida, ali i korištenje obnovljivog vodika i održive biomase kao sirovine za mnoge industrijske procese.
Budući koraci
Europska Komisija sada poziva Europsko Vijeće, Europski Parlament, Odbor za regije te Ekonomski i socijalni odbor da razmotre viziju za klimatski neutralnu Europu do 2050. Potrebno je povesti široku debatu među vođama zemalja, parlamenata i vlada kako bi se usuglasili ciljevi i finalizirala zajednička strategija zemalja članica.
Paralelno, u prvoj polovici 2019., Europska komisija će povesti debatu među svim državama članicama. U to će biti uključeni i nacionalni parlamenti, poduzeća, nevladine organizacije, gradovi i građani kao cjelina. Ova široka informirana debata trebala bi omogućiti EU prihvaćanje i predavanje ambiciozne strategije do rane 2020. godine UNFCCC-u kao što je zatraženo Pariškim sporazumom.
Nadalje, države članice trebaju predati nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova Europskoj Komisiji. Oni su ključni za ostvarivanje klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. godinu i oni bi trebali biti implementirani u EU dugoročnu strategiju.
Puno više detaljnih informacija možete pronaći ovdje.