Hrvatski savjet za zelenu gradnju – GBC Croatia održao je 8. listopada 2026. edukaciju „Jačanje kompetencija za održivu gradnju i dekarbonizaciju” u Hotelu Academia u Zagrebu, uz istovremeni online prijenos. Edukaciju je pratilo 140 sudionika uživo i online. Među kojima su bili arhitekti, inženjeri, energetski certifikatori, investitori, predstavnici javnog sektora i studenti tehničkih fakulteta.
Edukacija je održana u sklopu projekta TOP CLeveR, kroz pet tematskih modula. Cilj joj je bio osnažiti stručnjake da donose odluke temeljene na aktualnim standardima, znanstvenim spoznajama i dobroj praksi održive gradnje.
Cjeloživotni ugljik
prof. dr. sc. Nina Štirmer, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prvi modul otvorila je slika utjecaja građevinskog sektora na okoliš. Gradnja i uporaba zgrada u EU-u koriste polovicu svih izvađenih materijala i 40 % energije te stvaraju trećinu ukupnog otpada. Proizvodnja cementa sama je odgovorna za oko 8 % svjetskih emisija CO₂. Prof. Štirmer objasnila je razliku između ugrađenog i operativnog ugljika te kako se emisije prate kroz sve faze životnog ciklusa zgrade, od proizvodnje materijala do kraja uporabnog vijeka. Predstavila je LCA, EPD i GWP kao alate za mjerenje utjecaja, uz poruku da LCA provedena u ranoj fazi projektiranja donosi najveće uštede ugljika uz najniže troškove. Posebno je obrađena nova Uredba o građevnim proizvodima (CPR 2024/3110). Ona uvodi obvezno iskazivanje okolišnih značajki proizvoda i digitalnu putovnicu proizvoda.
Kružnost u životnom ciklusu zgrada
izv. prof. dr. sc. Maja-Marija Nahod, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Drugi modul postavio je ključno pitanje: koju vrijednost zadržavamo? Izv. prof. Nahod pokazala je da kružnost i smanjenje ugljika traže zasebne dokaze. Kroz primjer ugljičnog povrata obnove objasnila je zašto projektna odluka mora krenuti od pregleda postojećeg stanja i mogućnosti zadržavanja i popravka elemenata. Govorila je i o pregledu materijala prije demontaže, planiranju bez otpada na gradilištu te ulozi zelene javne nabave. Posebno je istaknula digitalizaciju: BIM, digitalne blizance i putovnice proizvoda koji čuvaju podatke potrebne za buduće odluke o zgradi.
Učinkovito korištenje resursa
doc. dr. sc. Ivana Presečki, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Treći modul obradio je četiri ključna resursa zgrade: materijale, energiju, vodu i zemljište. Doc. Presečki iznijela je podatke o građevnom otpadu u Hrvatskoj: u 2024. nastalo ga je 2,06 milijuna tona, uz stopu oporabe od 75,5 %. Naglasila je da je projektiranje najvažnija faza jer ono određuje budući otpad. Kao ključne alate predstavila je BIM, prefabrikaciju, projektiranje za rastavljanje i materijalne putovnice. Dio predavanja bio je posvećen upravljanju vodom: smanjenju potrošnje, korištenju kišnice i sive vode te zadržavanju oborinskih voda. Na primjeru sustava ISGE pokazala je kako se mjerenjem stvarne potrošnje dokazuje učinak provedenih mjera. Predavanje je zaključeno porukom da zgrade nisu jednokratni potrošači resursa, nego čuvari materijala, energije i vode za buduće generacije.
Mjerenje i vrednovanje održivosti zgrada
Marko Markić, GBC Croatia
Četvrti modul predstavio je Level(s), europski okvir za mjerenje održivosti zgrada. On nudi zajednički jezik za cijeli lanac vrijednosti kroz 16 pokazatelja u 6 makrociljeva: emisije u životnom ciklusu, resursnu učinkovitost i kružnost, vodu, zdravlje i udobnost, prilagodbu klimatskim promjenama te troškove i vrijednost. Marko Markić objasnio je kako je Level(s) povezan s EU taksonomijom i novom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), koja upućuje na Level(s) za izračun cjeloživotnog GWP-a. Usporedio ga je i s komercijalnim sustavima certificiranja LEED, BREEAM i DGNB. Kroz dvije studije slučaja Sveučilišta u Zaragozi, koje je izradio partner GBC España, sudionici su vidjeli kako primjena okvira izgleda u praksi.
Energetski učinkovite, nZEB i ZEB zgrade
prof. dr. sc. Zoran Veršić, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Završni modul pratio je razvoj zahtjeva energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, od prvih propisa iz 1970. do nZEB standarda i novog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji je na snazi od 1. siječnja 2026. Prof. Veršić predstavio je revidiranu Direktivu EPBD (EU/2024/1275), koja uvodi zgrade s nultom emisijom (ZEB), obveze ugradnje solarnih sustava i izračun utjelovljenog ugljika uz operativni. Naglasio je da ne postoje propisani sustavi kojima se postiže nZEB standard, nego zahtjevi na energetsko svojstvo zgrade. Ti zahtjevi traže koordiniran, integralni pristup arhitekture, fizike zgrade te termotehničkih i elektro sustava.
O projektu TOP CLeveR
Projekt TOP CLeveR podržava stručnjake i radnike u građevinskom sektoru u suočavanju s izazovima zelene tranzicije. U sklopu projekta razvijeni su obrazovni materijali za srednjoškolsko obrazovanje, odobreni od Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, te više od 500 stranica visokoškolskih materijala na teme ove edukacije. Nastao je i serijal podcasta „Žene | Građevinarstvo | Održivost” od 10 epizoda. Projekt posebno potiče mlade na karijeru u građevinarstvu i povećanje vidljivosti žena u sektoru.
Zahvaljujemo predavačima i svim sudionicima, stručnom partneru VELUX te pokroviteljima: Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva, Udruzi gradova, Hrvatskom inženjerskom savezu, Hrvatskoj zajednici županija i nZEB.hr.
