Ove godine, u kontekstu razornih poplava i toplinskih valova, žestokih požara i najtoplije zabilježene ljetne sezone, održao se COP28 u Dubaiju, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, od 30. studenog do 12. prosinca 2023. godine. Samit je bio podijeljen na plavu zonu sa sjednicama za UN-akreditirane sudionike, poput predstavnika država, te zelenu zonu s događajima i izložbama za registrirane sudionike iz javnog sektora i civilnog društva. Na događanju je prisustvovalo najmanje 70.000 sudionika te više od 140 visokih dužnosnika, uključujući generalnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa, izvršnu tajnicu UNFCCC-a Patriciu Espinosa i ministra Ujedinjenih Arapskih Emirata za klimatske promjene i okoliš dr. Sultana Al Jabera, izvršnog direktora Abu Dhabi National Oil Co, jedne od najvećih naftnih kompanija na svijetu. Al Jaber je također poznat po radu na razvoju obnovljivih izvora energije, a u svojem govoru je najavio da će UAE (sedmi najveći svjetski proizvođač tekućih goriva) postići neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Također je pozvao druge zemlje da se pridruže UAE u tranziciji prema čistoj energiji.
Konferencija stranaka ili COP (eng. Conference of the Parties) je sastanak država potpisnica UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama, UNFCCC, tj. međunarodni sporazum koji ima za cilj stabilizirati koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasne antropogene smetnje klimatskom sustavu. Prvi COP održan je u Berlinu, Njemačka, 1995. godine. Od tada se COP održava svake godine u različitim zemljama, kako bi se pregledala provedba UNFCCC-a, Pariškog sporazuma iz 2015., Kjotskog protokola iz 1997. i Montrealskog protokola iz 1987. godine. COP nastavlja biti važan forum za međunarodnu suradnju o klimatskim promjenama te prilika za pregovore o novom zakonodavstvu i obvezama.
Ovogodišnji COP suočio se s rezultatima Globalnog pregleda stanja (GST), postupkom procijene napretka zemalja prema ciljevima Pariškog sporazuma. Globalne emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 1,3% u razdoblju od 2016. do 2022. godine, zemlje su postigle određeni napredak u prilagodbi klimatskim promjenama. Iako je cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva postao obvezujući u Pariškom sporazumu iz 2015. godine, cilj je prvi put prihvaćen nakon COP16 – prije više od deset godina. Zabrinjavajuće izvješće Svjetske meteorološke organizacije objavljeno u svibnju 2023. pokazalo je da bi svijet s trenutnim trendovima mogao privremeno prijeći cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva u 2027. godini. Međutim, napredak u postizanju ciljeva je sporiji nego što je potrebno te je nužno poduzeti hitnije i odlučnije mjere kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. Postupno ukidanje korištenja fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije bila je glavna točka rasprava na COP28, a izazov postizanja dogovora bio je još veći zbog financijske krize prouzrokovane pandemijom te energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini.
Dio zemalja poput UAE-a je tvrdio da su fosilna goriva i dalje neophodna za gospodarski razvoj, da ih ne treba ukidati prije nego što budu dostupni više obnovljivih izvora energije. Druge zemlje, poput SAD-a, tvrdile su da je postupno ukidanje fosilnih goriva prioritet i neophodno za suzbijanje klimatskih promjena. Još uvijek postoji potreba za jačanjem kapaciteta zemalja u razvoju za prilagodbu; razvijene zemlje tvrdile su da bi trebale osigurati više klimatskog financiranja, dok su zemlje u razvoju tvrdile da bi razvijene zemlje trebale smanjiti svoje vlastite emisije. Osim toga, došlo je i do neslaganja o tome koliko bi se trebalo pridati važnosti prirodnim rješenjima u naporima za smanjenje klimatskih promjena apsorbiranjem ugljičnog dioksida iz atmosfere. Postavilo se pitanje jesu li prirodna rješenja glavni prioritet ili bi ih trebalo uzeti u obzir kao jednu od mnogih opcija.
Opći konsenzus je bio da je potrebno više ambicije u borbi protiv klimatske krize. Neke zemlje tvrdile su da su potrebni stroži ciljevi smanjenja emisija, dok su druge tvrdile da je potrebno više ulaganja u obnovljive izvore energije.
COP28 je bio uspješan na mnogo načina. Na najvećem organiziranom COP-u do sada, usvojeno je nekoliko važnih odluka, poput novog okvira za klimatsko financiranje koji ima za cilj povećati financiranje za zemlje u razvoju kako bi se mogle prilagoditi i ublažiti posljedice klimatskih promjena. Novi okvir predviđa da će razvijene zemlje osigurati najmanje 100 milijardi dolara godišnje u klimatskom financiranju do 2025. godine. Usvojen je i novi sporazum o prirodnim rješenjima koji ima za cilj ojačati ulogu prirodnih ekosustava u borbi protiv klimatskih promjena. Sporazum poziva zemlje da zaštite i očuvaju prirodne ekosustave, kao što su šume, močvare i oceani. Usvojeno je i niz drugih odluka, uključujući Odluku o jačanju kapaciteta zemalja u razvoju za prilagodbu klimatskim promjenama, Odluku o promicanju održivog razvoja u kontekstu klimatskih promjena te Odluku o jačanju transparentnosti i izvještavanja o klimatskim promjenama.
“Iako nismo okrenuli novu stranicu u eru fosilnih goriva u Dubaiju, ovaj ishod je početak kraja”, rekao je izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene Simon Stiell u svom obraćanju na zatvaranju.
COP28 je pokazao da postoji rastući interes o potrebi za djelovanjem protiv klimatskih promjena, ali je također pokazao da još uvijek postoje ključni izazovi koji trebaju biti riješeni. Usvojeno je nekoliko važnih odluka koje bi mogle dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova i prelasku na obnovljive izvore energije te time označio korak naprijed u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.