Nacrt Niskougljične strategije sa svojom vizijom i planovima koji uključuju fosilna goriva daleko je od ciljeva Europskog zelenog plana, kojim se uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja te zaštitu prirode planira do 2050. postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je 2. svibnja 2020. godine u javnu raspravu Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Republiku Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.
Budući da je Europska unija još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je da je isti uvažen u dokumentima koje Republika Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja 2020. Europska komisija objavila je plan za oporavak od COVID-19 gospodarske krize, koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.
U nacrtu Niskougljične strategije Europski zeleni plan se deklarativno spominje, no čini se da hrvatske ambicije nisu na razini onih Europske unije. I dok na razini EU postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj Plan donosi.
Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj „srednjom putanjom“, time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni „ambiciozni“ scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije se uopće ni ne razmatra.
Naziv Strategije, koji uključuje pojam razvoj, a donosi se kada i Nacionalna razvoja strategija, govori o tome da iste moraju biti usklađene. Međutim, u svom nacrtu Niskougljična strategija usklađivana je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a ne obrnuto. Strategije pojedinačnih sektora trebale bi biti rezultatom odluka koje je Hrvatska odabrala kao ključne i ugradila u krovne dokumente.
Zanimljivo je i da sadržaj Strategije u nekim elementima nije u potpunosti jasan, čini se da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa. Nejasno je kako i zašto daljnja ulaganja u fosilna goriva doprinose niskougljičnom razvoju.
U trenutku kada na EU razini postoje jasne smjernice te vidljivi napori pojedinih zemalja članica da nadiđu ciljeve zadane Zelenim planom, bila bi ogromna šteta za hrvatsko društvo u cjelini da se te smjernice ne uvaže i da se ne iskoriste prilike za razvoj gospodarstva. U uvjetima gospodarske krize, neprocjenjiva je šteta da se ne prepozna prilika za zeleni oporavak i da se nejasnim i nedorečenim strateškim odlukama onemogući iskorištavanje EU sredstava.
U nacrtu Niskougljične strategije se navodi da će se odabrati najpovoljniji razvojni put za društvo: za društvo je najpovoljnije živjeti u strateški promišljenim okolnostima, koje uključuju brigu za gospodarstvo, okoliš i građane, misleći pritom na buduće generacije, u skladu s Europskom unijom, čijim Vijećem Hrvatska trenutno predsjeda.
Osoba za kontakt:
Ivana Rogulj, DOOR, programska direktorica
ivana.rogulj@door.hr