Poštovani članovi Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju,
svjesni smo da je 2020. godina donijela velike negativne promjene i posljedice na globalnom i, lokalnom planu i za pojedince, posljedice na zdravlje, na ekonomiju, na mentalno zdravlje i socijalne probleme uzrokovane pandemijom COVID-19. Potresi u Zagrebu i na Banovini za velik broj građana Hrvatske stvorili su dodatne bolne promjene. U nekoliko sekundi promijenio se lokalni kozmos u kaos.
Jesmo li iznenađeni, zatečeni? I da i ne. Prema procjeni rizika od katastrofa (napravljena za 11 vrsta rizika za RH) rizici od epidemije i pandemije rangirani su kao „visok rizik“, a od potresa kao „vrlo visok rizik“. Procijenjeno je da su epidemije i pandemije povezane s klimatskim promjenama, dok se za potres utvrđuje da ne postoji povezanost. Je li to tako? Ne baš, postoje različita mišljenja. Znanstvenici već 15-tak godina razmatraju povezanost klimatskih promjena i potresa, uzrokuju li klimatske promjene potrese i djeluju li potresi na klimatske promjene. Zna se da je većina potresa uzrokovana tektonskim procesima, ali sve više znanstvenika ukazuje da klimatske promjene mogu ubrzati taj proces, ili pojačati intenzitet djelovanja. Od potresa nisu svi jednako ranjivi, jer su hazardi i rizici različiti, ali činjenica da zadnjih 40 godina stalno raste seizmička aktivnost, i da je u tom razdoblju povećana oko 12 puta, znanstvenike ne ostavlja ravnodušnim.
Kad kažemo klimatske promjene, ne mislimo više na nešto što će doći, već na nešto što se događa; brojne poplave, oluje, suše, otapanje ledenjaka. Klimatske promjene rastuća su globalna prijetnja, teško se mogu spriječiti, ali mogu se ublažiti ili im se trebamo prilagoditi u stalnom i dugotrajnom procesu koji uključuje društvo i gospodarstvo na globalnoj razini. Poduzimanje mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja svakako je vrjedniji doprinos, ali nije uvijek moguć.
Dvije riječi koje već godinu dana opsjedaju i unose nemir među Hrvate su COVID -19 i POTRES. U tom se desilo i nešto neočekivano „pozitivno“, jer je POTRES izazvao interes politike i šire zajednice. Oni koji poznaju potresni hazard i potresni rizik na ovim područjima bili su svjesni činjenice i na to su upozoravali, da se može desiti razarajući pa čak i pustošni (katastrofalni) potres i da štete budu ovih i većih razmjera.
Potresi u Zagrebu i na Banovini donijeli su mnoge probleme, otvorili su mnoga pitanja. Zašto o tome govorimo u uvodniku koji je namijenjen članovima HSZG-a koji se bave održivom, zelenom gradnjom, principima kružne ekonomije, brinu o održivim materijalima i opremi, brinu o upravljanju s otpadom, brinu o zdravim i zelenim gradovima, o održivom rastu, članovima HSZG-a koji su osviješteni da klimatske promjene pozivaju na mjere ublažavanja i prilagođavanja. Jednostavno zato, da vas osvijestimo da potresi u Zagrebu i na Banovini moraju postati sinonim za izazov, a ne probleme nastale uslijed prirodne katastrofe. Neprilike treba pretvoriti u PRILIKE. Problemi trebaju postati IZAZOVI. Kako?
Fond zgrada u Europi je star. Za Hrvatsku nema podataka, ali pretpostavlja se da je, kao i u drugim državama Europske Unije, od postojećeg fonda zgrada oko 60% izgrađeno do 1970. godine, od toga je čak 75% zidanih, a do 1990. godine izgrađeno je oko 86%, što znači da je najveći broj zgrada izgrađen prije donošenja propisa za gradnju potresno otpornih, odnosno energetski učinkovitih zgrada. Posljedično, sve te zgrade, s aspekta sigurnosti i održivosti približno su jednako stare, što znači i jednako ranjive bilo da se radi o potresnoj otpornosti, energetskoj održivosti, te slabo održive s okolišnog, ekonomskog i društvenog aspekta.
Nakon potresa život nije stao, i dalje postoje dva scenarija obnove postojećeg fonda zgrada, energetska obnova i potresna obnova koja uz ove potrese dobiva malo drugačiji smisao i postaje na potresom zahvaćenim područjima obnova od posljedica potresa.
Obnova nakon potresa (scenarij 1); Zgrade zahtijevaju različitu obnovu ovisno o potresnom hazardu područja, oštećenjima, izvornoj potresnoj otpornosti i namjeni. Zakon o obnovi i tehnički propis razmatraju samo sigurnost, tj. razinu potresne otpornosti nakon popravka/ pojačanja konstrukcije. Obnovljena zgrada u većini slučaja ostaje neodrživa, a isto tako i gradovi i naselja. Bilo bi korisno da se unaprijedi i požarna sigurnost, energetska održivost, zaštita od buke, osiguraju zdrave i korisnicima ugodne zgrade. Zamjenske, nove zgrade zadovoljit će sve zahtjeve postojećih propisa o gradnji, što je ispravni zahtjev zakonodavca.
Energetska obnova (scenarij 2); Zgrade s većom energetskom obnovom trebaju na temelju poticaja države biti obnovljene uz osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, unaprjeđenje sigurnosti od požara i rizika povezanih s potresnim hazardom, što je u skladu s jednim od ciljeva izmjene Direktive EPBD iz 2018. godine.
Poveznica ove dvije obnove su nove inovativne tehnologije i inovativni materijali čiji okolišni otisak kroz cijeli životni ciklus nema značajan doprinos na klimatske promjene, koji su trajni i koji su „prijatelji prirode“. S tim u vezi važno je voditi brigu o građevinskom otpadu kod rušenja. Treba voditi brigu o 3R (recover, reuse, recycle), što znači oporaviti, ponovno upotrijebiti, reciklirati materijale, sve prije nego proizvoditi novo. Rješenja moraju biti multidisciplinarna.
Povežimo klimatske promjene i prirodne katastrofe kroz obnovu od potresa s unapređenjem i drugih temeljnih zahtjeva, a posebno onih koji zgradu čine održivom. Prilika je izgraditi sigurne i održive gradove, ili barem koliko je tehnički moguće i financijski opravdano unaprijediti sigurnost i održivost postojećih zgrada, a ako nije moguće treba izgraditi nove, zamjenske.
Na kraju procesa obnove od potresa ili energetske obnove rezultat neka bude zadovoljena ili barem poboljšana sigurnost u odnosu na propise i namjenu, ostvareni principi kružnog gospodarstva, postignuti klimatski i energetski ciljevi do 2030., postignuti ciljevi održivog rasta, postignuti zahtjevi za materijale i elemente koji će se ponovno upotrijebiti, reciklirati, oporaviti, maksimalno očuvati identitet naroda i krajeva kroz očuvanje zgrada kulturne baštine, ostvariti koliko i kad je to moguće rješenja „7 u 1“ , što znači kroz zadovoljenje jednog temeljnog zahtjeva za zgradu ostvariti i druge. Želimo djelovati na sigurnost i ublažavanje klimatskih promjena.
Imamo li za to dosta vremena? Imamo, jer obnova će trajati godinama, dekadama. Šansu koju nam je dao potres treba iskoristiti. Ovo je skupa škola, plaćena cijenom šteta i oporavka od potresa i, treba je dobro ISKORISTITI, zbog nas i generacija koje dolaze.
Članovi HSZG-a, pozvani ste da promovirate i provodite najbolja multidisciplinarna, inovativna, održiva rješenja, da potičete one koji donose odluke. Savjet će kroz svoje aktivnosti, edukacije, kongrese i razna druga događanja poduprijeti i osnaživati vaša znanja i spremnost. Stvorimo sinergiju profesionalnih kompetencija. Svijetli primjer do sada je projekt Blok 19 u Zagrebu, u početnoj fazi, ali s vrijednim multidisciplinarnim pristupom. Na Banovini postoji bezbroj izazova.
Članovi HSZG-a i oni koji će to tek postati, pomognimo da se iskoristi PRILIKA. Pomognimo da se stvore sigurna mjesta za život i ublaže klimatske promjene. Pomognimo da se slome nacionalne i lokalne barijere.
I na kraju, u siječnju 2019. donesena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Zelena knjiga). Glavni, dugoročni cilj Strategije je “smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja“.
Nedavno (24.2.2021.) donesena je nova Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Može se reći, pod motom „stvaranje Europe otpora na klimatske promjene“. Prema Strategiji utjecaji klimatskih promjena zahtijevaju „djelovanje bez odgode“ „izgradnju otpornije sutrašnjice“ i „prilagodbe važne za odgovor na klimatske promjene.“
Neka to bude poticaj za obnovu kakvu želimo.
Mihaela Zamolo, mr.sc., dipl.ing.građ.
Članica Upravnog odbora HSZG-a