Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gradnji, za koji upravo završava javna rasprava, digao je na noge sve struke povezane s građenjem – građevince, strojare, električare i arhitekte i to zato što je resono ministarstvo predložilo izbacivanje idejnog projekta odnosno obveznog strojarskog projekta za građevine manje od 400 m2, što je glavnina novih stambenih zgrada. Taj problem posebice je apostrofiran u kontektu obveza niskoenergetske gradnje o čemu je bilo riječi na konferencij nZEB & BIM koja je u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju u utorak okupila oko 250 stručnjaka. Od početka ove godine sve zgrade javne namjene moraju biti projektirane u skladu s nZEB standardima, koji uključuju obveznu primjenu 30% obnovljivih izvora energije (fotonapon, dizalice topline, biomasa…), a od 2021. u skladu s tim morat će biti projektirane i sve komercijalne gradnje, rekonstrukcije i stambene zgrade. Struka jedinstveno prosvjeduje protiv ovakvih zakonskih izmjena jer bez izvedbenog i strojarskog projekta se ne može govoriti o poštivanju nZEB standarda. Uostalom, niti se mogu na koncu mjeriti i verificirati uštede na projektima koji znaju biti vrlo neobično pa i pogrešno izvedeni.
Goranka Tropčić Zekan iz Klimaproinga i Bojan Milovanović s Građevinskog fakulteta su naglasili da gotovo-nula ne mora automatski značiti skuplji projekt jer ključno je dobro balansirati građevinske i strojarskih elemenata za postizanje energetskog optimuma i ugodnog boravka u zgradi. “Izmjena zakona je veliki problem, a na terenu ćemo viđati svašta. Nećemo znati što je nZEB a što nije i ne znam kako će ta izmjena uopće proći Europsku komisiju” konstatirala je Tropčić-Zekan i dodala da nZEB nije loš i pokazat će se korist tijekom cijelog životnog vijeka građevine, a ključ je u suradnji svih projektanata i to od samog početka. Marijana Butković Golub iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja jer rekla da će ministarstvo razmotriti sve primjedbe na izmjene Zakona o gradnji. Kada je riječ o nZEB zgradama jedinstveni registar za njih ne postoji već se podaci prikupljaju iz ureda koji izdaju građevinske dozvole. Poznato je da je do sredine 2018. izdana 51 građevinska dozvola u skladu s nZEB standardima za 50.000 m2 neto potršine, a u toj brojci su ne samo javne zgrade već i obiteljske kuće. Noviji podaci trebali bi biti dostupniji kroz novi postupak e-dozvola. Milovanović je upozorio na problem ispitivanja zrakopropusnosti zgrade koja bi morala biti obavezna i bez nje ne bi trebalo izdavati uporabnu dozvolu i energetski certifikat, a “rješenje nije samo u povećavanju debljine toplinske izolacije jer je preskupo i besmisleno”.
Butković Golub je potvrdila da je problem nadzor, jer nadzornik se često pojavljuje tek na kraju. Kao jedan od problema istaknut je masovan nedostatak radne snage u cijelom građevinskom sektoru te needuciranost građevinskih inženjera pa i arhitekata oko energetske učinkovitosti. Iako planira investirati puste milijune kuna u Centre kompetentnosti Hrvatska ne planira takav centar za građevinski sektor, što je poražavajuće. U svakom slučaju, BIM je jedan od alata kako se dobiva optimalna nZEB građevina, a riječ je o nizu softwarea za projektiranje. Njihova primjena nažalost poskupljuje projekt i priprema projekta duže traje pa investitori nevoljko gledaju na njihovu primjenu, a ne bi trebali jer je korist od njih velika. Problem je needuciranost projektanata za rad s tim alatima, rečeno je na tematskom panelu.