Održana ReCreate završna konferencija: od pilot-projekata do šire primjene ponovne uporabe betonskih elemenata

Završna konferencija projekta ReCreate održana je online 23. rujna 2026. Tijekom tri sata projektni su partneri predstavili rezultate pet godina rada na ponovnoj uporabi predgotovljenih betonskih elemenata te raspravili što se još treba promijeniti kako bi ponovna uporaba postala uobičajena praksa. Konferenciju je organizirao Hrvatski savjet za zelenu gradnju, a okupila je 155 sudionika iz 26 zemalja.

Zašto ponovna uporaba?

Koordinatorica projekta Satu Huuhka (Tampere University) otvorila je konferenciju istaknuvši razmjere problema. Masa materijala koje je proizveo čovjek danas premašuje ukupnu masu svih živih organizama na Zemlji. Sam cement treći je najveći izvor emisija CO₂ povezanih s ljudskim djelovanjem. ReCreate na taj izazov odgovara pristupom prema kojem se postojeće predgotovljene betonske zgrade promatraju kao izvor građevnih elemenata, a ne kao otpad namijenjen drobljenju.

Što je ReCreate razvio?

Prvi panel, koji je moderirala Ena Luketić (GBC Croatia), pratio je put jednog betonskog elementa kroz cijeli proces ponovne uporabe. Put započinje u zgradi donoru, nastavlja se unosom u bazu podataka i provedbom provjera kvalitete, a završava njegovom primjenom u novom projektu. Svaki od panelista predstavio je jednu fazu tog procesa razvijenu u okviru projekta ReCreate:

Simon Wijte (TU/e) – dekonstrukcija
Kjartan Gudmundsson (KTH) – digitalni alati i praćenje elemenata
Jukka Lahdensivu (TAU) – osiguranje kvalitete
Patrick Teuffel (CSD) – redizajn i ponovna montaža

Četiri zemlje, četiri priče demonstracijskih projekata

Finska: Inari Weijo (Ramboll Finland) i Eric Rawlins (LIIKE) predstavili su finski klaster. Oko 260 elemenata izdvojeno je 2023. godine iz poslovne zgrade izgrađene 1982. godine. Elementi su zatim ponovno uporabljeni u četiri pilot-projekta: dvije stambene zgrade, jednoj industrijskoj zgradi i izložbenom paviljonu Sammonkatu u Tampereu. Paviljon je izgrađen 2026. godine od 30 stupova, 6 greda i 5 šupljih prednapetih ploča.
Švedska: Helena Westerlind (KTH) predstavila je švedske pilot-projekte, uključujući izložbeni paviljon H22 i projekt kuća u nizu Grönkulla. H22 paviljon dovršen je 2022. godine, a čak 94 % njegove mase čine ponovno uporabljeni materijali, uključujući betonske elemente iz četiri različita izvora. Projekt je pokazao važnost fleksibilnog i integriranog procesa projektiranja, u kojem se arhitektonska i konstrukcijska rješenja te izvedivost razmatraju istodobno. Projekt Grönkulla, koji je u tijeku tijekom 2026., dodatno istražuje mogućnosti ponovne uporabe betonskih elemenata u novim stambenim projektima, uključujući njihovu primjenu u temeljnoj ploči.
Nizozemska: Sebastiaan van Hellenberg Hubar (IMd) predstavio je poslovnu zgradu Circular Centre Netherlands, izgrađenu od elemenata dobivenih dekonstrukcijom zgrade Prinsenhof u Arnhemu. Glavne pouke bile su da ponovno uporabljeni elementi moraju biti u središtu procesa projektiranja te da se isplati zadržati rješenja što jednostavnijima jer svaka dodatna prilagodba povećava troškove. Za ispitivanje konstrukcijskog rješenja, tolerancija i spojeva izrađen je prototip u punoj veličini.
Njemačka: Jakob Fischer (BTU Cottbus-Senftenberg) predstavio je dogradnju sportskog kluba u Kolkwitzu, izgrađenu uporabom 80 elemenata iz zgrade donora udaljene oko 40 kilometara. Predstavio je i centar za mlade u Hohenmölsenu, u kojem će biti ponovno uporabljena 484 elementa. Po završetku, trebao bi postati najveći projekt ponovne uporabe predgotovljenih betonskih elemenata u Njemačkoj.

Zajedničke pouke

Drugi panel odmaknuo se od pojedinačnih pilot-projekata i usmjerio na ono što se pokazalo zajedničkim svim demonstracijskim projektima nakon rješavanja tehničkih pitanja. Obuhvaćene su sljedeće teme:

poslovni modeli i lanci vrijednosti (Leena Aarikka-Stenroos, TAU)
regulatorni, pravni, društveni i organizacijski uvjeti (Paul Jonker-Hoffrén, TAU)
arhitektura, projektiranje i prihvaćenost (Erik Stenberg, KTH)
sinteza rezultata cijelog projekta (Satu Huuhka)

Od pilot-projekata prema široj primjeni

Lauri Alkki i Eetu Lehmusvaara (TAU) saželi su jednu od ključnih poruka projekta: ponovna uporaba tehnički je izvediva, ali istodobno dovodi u pitanje postojeće procese i ustaljenu logiku provedbe projekata.

Kao glavne prepreke istaknuli su:

osiguranje kvalitete, izdavanje dozvola, certificiranje i odgovornost još nisu standardizirani
potražnja je slaba i fragmentirana
troškovi i rizici nisu ravnomjerno raspoređeni duž lanca vrijednosti

Kako bi usmjerio daljnji razvoj, ReCreate je izradio plan puta koji se temelji na pet ključnih područja:

ponovna uporaba postaje financijski konkurentna
stvaraju se nova partnerstva usmjerena na ponovnu uporabu elemenata
digitalna rješenja podupiru procese ponovne uporabe
kružnost postaje jedno od temeljnih načela projektiranja
razvijaju se nove profesionalne kompetencije

Aktivna publika

Sudionici su tijekom cijelog poslijepodneva aktivno sudjelovali u raspravi kroz pitanja i chat. Teme su uključivale obnovu i pripremu elemenata za ponovnu uporabu, spojeve, centre za skladištenje elemenata, osiguranje, projektiranje za rastavljanje te cjeloživotne emisije ugljika.