Izvor slike: https://bit.ly/3laS3eP
Zagreb, 1. veljače 2023. godine
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao je ugovore za provedbu 46 projekata kojima će se sufinancirati aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Riječ je o investicijama vrijednima preko 15 milijuna eura, za koje je Fond jedinicama regionalne i lokalne samouprave osigurao 11 milijuna eura bespovratnih sredstava.
„Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukture koja će pomoći u ublažavanju i prilagodbi sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uvjetima. Veliki interes gradova i općina nam je pokazao da postoji značajna potreba za ovakvim programima te ćemo ih nastaviti sufinancirati i u narednom razdoblju.“, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.
Većina odobrenih projekata odnosi se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja te je u okviru istih planirana sadnja oko 33 tisuće sadnica drveća. Ovakve inicijative predviđene su i europskim Zelenim planom odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. godine predviđa sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala diljem Europske unije. Hrvatska se također obvezala dati svoj doprinos sadnjom oko milijun dodatnih stabala godišnje. Kako bi doprinijele ostvarenju tog plana, jedinice regionalne i lokalne samouprave koje su dobile sredstva Fonda moraju registrirati i kartirati svako zasađeno stablo u međunarodnu podatkovnu platformu Europske agencije za okoliš MapMyTree.
Podsjećamo kako su u okviru Fondovog javnog poziva objavljenog u drugoj polovici prošle godine bila dostupna sredstva za razvoj zelene infrastrukture, što je obuhvaćalo i ulaganja u očuvanje i obnovu staništa, ali i formiranje novih zelenih površina, uključujući drvorede, urbane šume i šetnice te sigurne točke za slučaj ekstremnih meteoroloških uvjeta (primjerice, skloništa od toplinskih valova). Osim toga, oko 400 tisuća eura bilo je dostupno i za projekte ozelenjivanja nadstrešnica koje pružaju zaštitu od sunca na stajalištima javnog gradskog prijevoza putnika, izgradnju javnih slavina sa zdravstveno ispravnom pitkom vodom, projekte urbanih vrtova, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza s ciljem povećanja površina pod krošnjama u urbanim i periurbanim područjima, ali i za projekte informiranja javnosti i edukacije o klimatskim promjenama.
Mnogobrojni pozitivni učinci provedbe ovakvih projekata, bit će najbolji motivator i za ostale lokalne jedinice, koje će priliku za sufinanciranje dobiti i u godinama koje slijede. Povećanjem zelenih gradskih površina doprinosi se okolišnim ciljevima, no ono što je najvažnije – zdravlju i unapređenju kvalitete života građana u urbanim sredinama.
